DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 34 <-- 34 --> PDF |
stvom sklopa krošanja odraslih nadstojnih stabala suvišna; može biti i štetna, jer onemogućuje normalan razvitak jedinki i čitavih skupina mladika. Kolika je, stvarno, štetnost predugog zasjenjivanja, to nije istraženo. Zato je potrebno da se — u vezi s problemom oblikovanja sastojina — ispita kakvoća općenito i po pojedinim kriterijima kakvoće za mladik koji se nalazi pod sklopom krošanja nadstojnih stabala i za mladik u otvorima sklopa. 1. Metodika rada Budući da je mladik obilniji pod prorijeđenim sklopom i pod otvorima sklopa, primjerne plohe za istraživanje kakvoće mladika izabrane su u rijetkim i progaljenim dijelovima sastojina: uglavnom u sastojinama u kojima smo položili primjerne plohe za istraživanje kakvoće odraslog drveća. Dvije plohe mladika, kako je već navedeno, položene su izvan tih sastojina: jedna u jelovoj sastojini s podstojnim slojem bukve, a druga u bukovoj sastojini u kojoj je izvršen zakašnjeli konačan sijek skupinaste oplodne sječe u odrasloj sastojini. Površina svake primjerne plohe bila je 30—45 m2. Površina i oblik plohe ovisili su o površini koju zaprema istraživana skupina mladika. Sve skupine bile su gustog obrasta i potpunog sklopa. Visina stabalaca gornjeg sloja bila je prosječno oko 1,5—2 m, a nadstojnih jedinki (nadrasta) do 2,5—3,5 m. Po biotskom položaju, stabla su razvrstana na tri kategorije. U gornji sloj uvrštena su stabla nadstojna i međustojna; u donji sloj, sva ostala stabla. Budući da je u svakoj skupini mladika bilo pojedinačnog nadrasta, koji se nije mogao uvrstiti u gornji sloj, ovakve jedinke su unesene u posebnu kategoriju. Svako stablo ocijenjeno je kvalitativno po izgledu. Utvrđene su tri kategorije kakvoće. U kategoriju »dobar« uvrštena su ona stabla koja su od dna do vrha bila pravna, bez rašlje i s finim granama. U kategoriju »loš« uvrštena su ona stabla koja su bila posve nepravna, s rašljom, koljenastim deblom, s grubim (jakim) granama i grmolika. U kategoriju »srednji« kvalitet uvrštena su ostala stabla. Da se potpunije odredi kakvoća stabala, na svakom su stablu posebno utvrđene i ove pojave: pravnost debla, oblik krošnje (naročito s obzirom na kut i veličinu grana), oblik vrha (naročito u vezi s utjecajem zasjene i mrazova) i rašljavost. Za oblik krošnje i vrha određene su tri kategorije: dobar, srednji i loš; za pravnost debla, s obzirom na važnost tog kriterija kakvoće stabla, pet kategorija: odličan, dobar, srednji, loš i pokvaren; za rašljavost, tri kategorije: bez rašlje, s jednom rašljom i s dvije rašlje. Na taj način je znatno smanjen subjektivan utjecaj kod ocjene kvalitete. Smanjen je taj utjecaj i tako da su po dvije plohe, parnjaci (pod sklopom i u otvoru sklopa), položene u prosječno istom staništu i da su međusobno bile malo udaljene. 2. Odnos broja stabala po biotskim položajima Različiti su etnološki utjecaji na mladiku stvorenom pod rijetkim sklopom i u otvoru sklopa. Ipak, otvori nisu tako veliki da odraslo drveće krošnjama i korijenjem ne bi utjecalo na međusobnu borbu stabala mladika za prostor, pa se ova okolnost stvarno i odrazila na odnosu broja stabala po životnim položajima (v. tab. br. 1). Na temelju procentualnih podataka tabele br. 1 može se zaključiti, prije svega, ovo: broj stabala nadrasta nešto je veći u skupini mladika pod sklopom nego u skupini pod otvorom sklopa. Pojava se razvila zato što su pod sklopom već ranije bile jedinke (podrast) koje su se, nakon jačeg otvaranja sklopa, razvile u predrast; poslije obilnijeg naplođenja, predrast je dobio, u odnosu na čitavu razvijenu skupinu mladika, položaj nadrasta. Značajnih razlika u broju stabala gornjeg i donjeg sloja, prosječno, nema. Bitno je kakve su razlike u kakvoći stabala nadrasta i gornjeg sloja. 308 |