DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 33 <-- 33 --> PDF |
KAKVOĆA BUKOVOG MLADIKA U SASTOJINAMA DINARSKIH PLANINA Institut za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu J. ŠAFAR U novije doba sve više prodire zahtjev da se na području prebornih šuma Hrvatske odrede racionalniji načini gospodarenja. U vezi s time jest problem oblikovanja bukovih sastojina. U prijašnjim radovima upozorili smo da se u prebornim oblicima tih sastojina ne može proizvoditi tako dobra kakvoća stabala kao u raznodobnim i jednodobnim oblicima, i preporučili skupinasto gospodarenje. Naš je institut odlučio da ispita ispravnost te postavke. Ova je rasprava jedan od priloga rješavanju navedenog problema. Radovi su obavljeni u okviru plana Savjeta za naučni rad Hrvatske; financirao ih je Fond za naučni rad Hrvatske. Istraživanja su izvršena na primjernim plohama u ovim područjima i šumskim zajednicama: 1. Sjeverni Velebit, Fagetum montanum, 2. Srednji Velebit, Blechno-Fagetum (prov.), 3. Risnjak, Fagetum seslerietosum, 4. Velika Kapela, Fagetum montanum. Za utvrđivanje kakvoće izabrano je ukupno deset skupina bukovog mladika: četiri pod sklopom krošanja u bukovim sastojinama (la, 2a, 3a, 4a), četiri pod otvorima sklopa također u bukovim sastojinama (lb, 2b, 3b, 4b), jedna pod sklopom pretežno čiste jelove sastojine (a), jedna u skupini koja je bila potisnuta zbog zakašnjelog sijeka oplodne sječe bukve (b). Podaci snimanja nalaze se u tabelama 1—7 i u crtežu. UVOD Mlad i narašta j razvrstavamo u dvije kategorije: — podmladak, do visine 1,30 m iznad tla, — mladik, od 1,30 m visine do debljine oko 10 cm pr. pr. Obrazloženje takvom razvrstavanju dali smo god. 1958. U tom obrazloženju navedeno je, ukratko, ovo: mladi naraštaj u dobi mladika vertikalno i horizontalno prelazi u sve jaču borbu za osvajanje prostora; drveće se u toj dobi života u međusobnoj borbi, snažno diferencira po biotskim položajima, tj. na stabla nadstojna, srednjostojna i podstojna; jače je međusobno potiskivanje; brže je visinsko prirašćivanje i brže čišćenje debla od grana. Prema tomu, važnije je da se istraživanja mladog naraštaja provode u dobi mladika nego u dobi podmlatka kada su stabalca nejaka, pod utjecajem raznih abiotskih i biotskih činilaca okoline često stradavaju od »dječjih bolesti«, pa im je potrebna zaštita. U području Dinarida, mladik se razvija pod sklopom i pod otvorima sklopa. U toj dobi mladom naraštaju nije potrebna zaštita; dapače, zaštita je posred |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 34 <-- 34 --> PDF |
stvom sklopa krošanja odraslih nadstojnih stabala suvišna; može biti i štetna, jer onemogućuje normalan razvitak jedinki i čitavih skupina mladika. Kolika je, stvarno, štetnost predugog zasjenjivanja, to nije istraženo. Zato je potrebno da se — u vezi s problemom oblikovanja sastojina — ispita kakvoća općenito i po pojedinim kriterijima kakvoće za mladik koji se nalazi pod sklopom krošanja nadstojnih stabala i za mladik u otvorima sklopa. 1. Metodika rada Budući da je mladik obilniji pod prorijeđenim sklopom i pod otvorima sklopa, primjerne plohe za istraživanje kakvoće mladika izabrane su u rijetkim i progaljenim dijelovima sastojina: uglavnom u sastojinama u kojima smo položili primjerne plohe za istraživanje kakvoće odraslog drveća. Dvije plohe mladika, kako je već navedeno, položene su izvan tih sastojina: jedna u jelovoj sastojini s podstojnim slojem bukve, a druga u bukovoj sastojini u kojoj je izvršen zakašnjeli konačan sijek skupinaste oplodne sječe u odrasloj sastojini. Površina svake primjerne plohe bila je 30—45 m2. Površina i oblik plohe ovisili su o površini koju zaprema istraživana skupina mladika. Sve skupine bile su gustog obrasta i potpunog sklopa. Visina stabalaca gornjeg sloja bila je prosječno oko 1,5—2 m, a nadstojnih jedinki (nadrasta) do 2,5—3,5 m. Po biotskom položaju, stabla su razvrstana na tri kategorije. U gornji sloj uvrštena su stabla nadstojna i međustojna; u donji sloj, sva ostala stabla. Budući da je u svakoj skupini mladika bilo pojedinačnog nadrasta, koji se nije mogao uvrstiti u gornji sloj, ovakve jedinke su unesene u posebnu kategoriju. Svako stablo ocijenjeno je kvalitativno po izgledu. Utvrđene su tri kategorije kakvoće. U kategoriju »dobar« uvrštena su ona stabla koja su od dna do vrha bila pravna, bez rašlje i s finim granama. U kategoriju »loš« uvrštena su ona stabla koja su bila posve nepravna, s rašljom, koljenastim deblom, s grubim (jakim) granama i grmolika. U kategoriju »srednji« kvalitet uvrštena su ostala stabla. Da se potpunije odredi kakvoća stabala, na svakom su stablu posebno utvrđene i ove pojave: pravnost debla, oblik krošnje (naročito s obzirom na kut i veličinu grana), oblik vrha (naročito u vezi s utjecajem zasjene i mrazova) i rašljavost. Za oblik krošnje i vrha određene su tri kategorije: dobar, srednji i loš; za pravnost debla, s obzirom na važnost tog kriterija kakvoće stabla, pet kategorija: odličan, dobar, srednji, loš i pokvaren; za rašljavost, tri kategorije: bez rašlje, s jednom rašljom i s dvije rašlje. Na taj način je znatno smanjen subjektivan utjecaj kod ocjene kvalitete. Smanjen je taj utjecaj i tako da su po dvije plohe, parnjaci (pod sklopom i u otvoru sklopa), položene u prosječno istom staništu i da su međusobno bile malo udaljene. 2. Odnos broja stabala po biotskim položajima Različiti su etnološki utjecaji na mladiku stvorenom pod rijetkim sklopom i u otvoru sklopa. Ipak, otvori nisu tako veliki da odraslo drveće krošnjama i korijenjem ne bi utjecalo na međusobnu borbu stabala mladika za prostor, pa se ova okolnost stvarno i odrazila na odnosu broja stabala po životnim položajima (v. tab. br. 1). Na temelju procentualnih podataka tabele br. 1 može se zaključiti, prije svega, ovo: broj stabala nadrasta nešto je veći u skupini mladika pod sklopom nego u skupini pod otvorom sklopa. Pojava se razvila zato što su pod sklopom već ranije bile jedinke (podrast) koje su se, nakon jačeg otvaranja sklopa, razvile u predrast; poslije obilnijeg naplođenja, predrast je dobio, u odnosu na čitavu razvijenu skupinu mladika, položaj nadrasta. Značajnih razlika u broju stabala gornjeg i donjeg sloja, prosječno, nema. Bitno je kakve su razlike u kakvoći stabala nadrasta i gornjeg sloja. 308 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Tab. br. 1 "Vo broja stabala po biotskim razredima Ploha nadrast u gornjem sloju u donjem sloju a) pod sklopom la 20 24 56 2a 20 49 31 3a 16 35 49 4a 21 46 33 a 9 42 49 b) u otvoru sklopa lb 11 30 59 2b 18 52 30 3b 17 43 40 4b 15 47 38 b 10 36 54 KAKVOĆA BUKOVOG MLADIKA dobar srednji 1 1 /os Y/////A I [ POSLIJE ZAKASNJELE BUKVE JELE POD SKLOPOM POO SKLOPOM POD OTVOROM SKLOPA Of´LODME SJEČE 3. Opća kakvoća stabala Kakvoća mladika pod sklopom {tab. 2, graf). Značajan je procentualno veoma malen broj dobrih stabala; pod sklopom jele manji nego pod sklopom bukve. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Kakvoća mladika — općenito, u B/o broja stabala Tab. br. 2 Ploha dobra srednja loša a) pod sklopom la 8 34 58 2a 9 55 36 3a 8 36 56 4a 13 60 27 a 7 53 40 b) u otvoru sklopa lb 27 45 28 2b 30 58 12 3b 25 50 25 4b 31 50 19 b 19 47 34 Kakvoća mladika u otvoru sklopa (tab. 2, graf). Značajno je da je procentualno više dobrih stabala u skupinama koje su više-manje normalno oslobođene lošeg utjecaja drveća matične sastojine nego u skupini u kojoj je izvršen zakašnjeli konačan sijek oplodne sječe. Mnogo je veći broj stabala loše kvalitete u potiskivanoj skupini mladika nego u onima nad kojima je sklop pravodobno bio otvoren. Stabalca pod rijetkim sklopom, u borbi za prostor, prenaglo razvijaju široke krošnje, debljina im je razmjerno malena, pa se nakon zakašnjelog oslobođenja ne mogu normalno razvijati. Odatle je velik broj loših stabala, malen broj dobrih i smanjen broj stabala srednje kvalitete. Odnos kakvoće mladika pod sklopom i u okviru sklop a (usporediti grafove). Veoma je značajna činjenica da je dobrih stabala dva do tri puta procentualno više u skupinama mladika oslobođenim od konkurencije drveća matične sastojine nego u skupinama koje se razvijaju pod utjecajem nadzemnog i podzemnog sklopa jakog drveća. Broj loših stabala procentualno je veći i mnogo veći u skupinama pod sklopom nego u skupinama pod otvorima sklopa. Prema tomu, bolji je prosječni kvalitet stabala bukovog mladika koji se stvarao u otvorima sklopa nego onog pod sklopom. Kod podmlađivanja bukve u području prebornih šuma treba dakle, provoditi skupinastu oplodnu sječu, odnosno sistematski oslobađati mladi naraštaj od konkurencije loših stabala nadstojnog drveća. 4. Pravnost debla Od tehničkih svojstava drveta, pravnost debla je jedno od najvažnijih. Makar se od dobe podmlatka i mladika do dobe letvenjaka, u toku debljinskog prirašćivanja, zakrivljenost debla može i znatno popraviti, ipak taj kriterij kakvoće (kad se podaci kompariraju za razne mikroekološke okolnosti što ih stvara gustoća i struktura sklopa sastojine) objektivno može odraziti dobre i loše utjecaje raznih sredina u kojima se organizmi razvijaju. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 37 <-- 37 --> PDF |
U pril. tabeli br. 3 izneseni su procentualni podaci o pravnosti za skupine mladika odraslih u sastojinskim sredinama koje su navedene u prethodnom poglavlju u općoj kakvoći stabala. Tab. br. 3 Pravnost debla, u ´% broja stabala Ploha odlična dobra srednja loša pokvarena a) pod sklopom la 2 24 30 25 19 2a 10 57 27 5 1 3a — 19 36 29 16 4a 6 34 30 20 10 a 7 23 38 23 9 b) u otvoru sklopa lb 15 22 37 16 10 2b 25 41 25 7 2 3b 12 29 35 18 6 4b 16 49 29 6 b 25 30 31 12 2 U skupinama koje su uzrasle pod sklopom procentualno mnogo je manji broj odlično pravnih stabala. Skupine u otvorima sklopa imaju prosječno tri do četiri puta više odličnih stabala nego one pod sklopom. Isto tako, ali u obratnom smislu, postoje odnosi kakvoće što se tiče stabala pokvarene pravnosti;; nešto manje su razlike u odnosu broja stabala loše pravnosti; ali ipak značajne, jer pokazuju koliko je bolja kvaliteta stabala uzraslih u otvorima sklopa. Odnosi u broju stabala dobre i srednje pravnosti u prosjeku su više-manje podjednaki. Dakle, nema sumnje da je pravnost stabla bukovog mladika bolja u skupinama razvijenim u otvorima sklopa nego pod sklopom. Interesantno je da je u jelovoj sastojini s podstojnim bukovim mladikom procentualno veći broj stabala srednje do pokvarene pravnosti i manji broj stabala dobre i odlične pravnosti nego u bukovim sastojinama. Ova je pojava opažena i drugdje. Razlog toj pojavi treba tražiti u različitosti strukture i gustoće sklopa jelovih i bukovih sastojina. 5: Rašljavost stabla Pojava rašalja može biti posljedica genetske konstitucije. Povod stvaranju rašalja su najviše mrazovi koji unište terminalni izbojak, te zatim njegovu funkciju preuzmu latentni izbojci. Rašlje se mogu stvoriti i pod utjecajem zimskih pozeba i pod utjecajem mehaničkih oštećenja kod sječe i izvlačenja drva (naročito na pojedinačno uzraslom mladiku prebornih sastojina), zatim pod utjecajem mokrog snijega, zaleđenih kiša i leda. Rašlje se više pojavljuju u starijoj dobi drveća nego u mlađoj kad mladi naraštaj raste u gušćem sklopu i tako sprečava potpun razvitak (prikrivene) rašlje, jer zbog gustog sklopa pojavljeni krak rašlje ponajviše odumre. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 38 <-- 38 --> PDF |
U pril. tabeli br. 4 izneseni su procentualni podaci o rašljavosti stabla za iste plohe bukovog mladika kao i u prijašnjim poglavljima. Na temelju tih, podataka može se zaključiti da u bukovim mladićima prosječno nema značajnih razlika u rašljavosti stabala uzraslih pod sklopom ili u otvorima sklopa bukovih sastojina. Tab. br. 4 Rašljavost debla, u */o broja stabala Ploha nema 1 rašlja 2 rašlje a) pod sklopom la 63 37 — 2a 72 25 3 3a 58 36 6 4a 71 25 4 a 66 30 4 otvoru sklopa lb 46 40 14 2b 86 14 — 3b 68 27 5 4b 66 33 1 b 72 24 4 Bukov mladik pod sklopom jelove sastojine u pojavi rašljavosti donekle se razlikuje od onog u bukovim sastojinama: razmjerno je velik broj stabala bez rašalja. Razlog toj pojavi može biti što jelove suhe grane s nadstojndih debelih stabala ne otpadaju u komadima kao suhe grane listača nego se postepeno razgrađuju. Značajno je da je u skupini mladika bukove sastojine, u kojoj je izvršen zakašnjeli konačan sijek oplodne sječe, broj stabala bez rašalja razmjerno velik, odnosno broj stabala s rašljama razmjerno malen. Razlog toj pojavi može biti ili manji utjecaj mrazova. ili pojačana borba za vertikalne prostore u kojoj je postanak rašlje eliminiran većim visinskim prirastom lateralnog izbojka koji preuzima funkciju terminalnog. 6. Oblik krošnje Krošnja se oblikuje pod utjecajem interakcije nasljedne sklonosti i okoline. Što mladi naraštaj ima povoljnije okolnosti za razvitak, stabla razviju bolje krošnje, pa im je bolji rast i prirast, veća konkurentska snaga u borbi za prostor. Prema podacima pril. tabele br. 5, oblici krošanja mladika pod sklopom mnogo su lošiji nego u mladiku koji se razvio u otvorima sastojine: relativno je malen broj stabala dobrih krošanja i velik broj stabala loših krošanja u mladiku pod sklopom. U jelovoj sastojim, bukov mladik razvio je bolje krošnje nego u bukovim sastojinama pod sklopom. Naprotiv, velike se razlike pokazuju kad se razmatra mladik uzrastao pod utjecajem preduge oplodne sječe u odnosu na onaj koji se |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tab. br. 5 Oblik krošnje, u °/o broja stabala Ploha dobar srednji loš a) pod sklopom la 23 28 49 2a 21 47 32 3a 25 61 14 4a 45 41 14 a 37 41 22 otvoru sklopa lb 54 32 14 2b 63 29 8 3b 49 42 9 4b 31 57 12 b 19 31 50 razvijao slobodnije. Predugo zasjenjivanje, makar i uz povremeno otvaranje sklopa, utjecao je da je mladik koncentrirao prirasni potencijal na osvajanje viših prostora sastojine (to je jedno od važnih bioloških svojstava agresivne bukve). Posljedica je da su se krošnje premalo ili loše razvijale, mnogo lošije nego i u mladiku pod trajnim sklopom nadstojnih krošanja. Dakle: da bi se krošnje dobro oblikovale, potrebno je da se mladi bukov naraštaj razvija što više u otvorima sklopa i da se pravodobno oslobađa od lošeg utjecaja nadstojnih susjeda. * 7. Oblik stabalnog vrha Pod pojmom »oblik vrha stabla« smatramo pojave pravilnosti odn. nepravilnosti stožastog građenja krošnje. Naime, kad okolina sprečava da stablo normalno prirašćuje u visinu, razviju se široki oblici najgornjeg dijela krošnje. Takva krošnja može razviti kišobranast oblik, čak i tanjurast, pa se ta pojava odrazuje i na kakvoći stabla. Budući da smo tu pojavu već ranije opazili, smatrali smo potrebnim da je istraživanjima, numeričkim podacima, dokažemo. Podaci sakupljeni mjerenjem na navedenim plohama potvrđuju rezultate opažanja (v. pril. tab. br. 6). Oblici vrhova stabla u mladićima pod sklopom mnogo su lošiji nego u mladićima uzraslim u otvorima sklopa. Razmjerno veoma velik je broj dobro oblikovanih vrhova stabala u slobodno razvijenim mladićima. Značajnija je i pojava da stabla bukovog mladika pod sklopom jelove sastojine razviju nešto bolju kakvoću vrha nego pod sklopom bukovih sastojina; razlog je toj pojavi vjerojatno što je horizontalna projekcija jeline krošnje manja nego bukove krošnje istog promjera. 8. Odnosi kakvoće stabala po biotskim slojevima Kad se njegovanje obavlja intenzivnije, nisu dovoljni prosjeci opće kakvoće stabla, već je potrebno da se izvrši dublja analiza. Takva analiza može pokazati u kojem životnom sloju ima više bolje oblikovanih stabala, pa se na te |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Tab. br. 6 Oblik stabalnog vrha, u /« broja stabala Ploha dobar srednji loš a) pod sklopom la 25 23 52 2a 5 20 75 3a 19 23 58 4a 26 38 36 a 28 26 46 b) u otvoru sklopa lb 30 30 40 2b 52 34 14 3b 39 29 32 4b 35 35 30 b 34 32 34 melju rezultata mogu odrediti detaljnije smjernice za njegu mladog naraštaja, ili barem da se upozori koji su životni položaji u toj dobi drveća kod njegovanja stabla važniji. a) odnos broja stabala U pril. tabeli br. 7 izneseni su procentualno podaci o općoj kvaliteti za nadrasla stabla te za stabla gornjeg i donjeg sloja skupine bukovog mladika. Iz tih se podataka može razabrati ovo: — razmjerno je velik broj stabala u gornjem sloju većine skupina u otvorima sklopa, veoma malo u nadrastu; — veći se broj stabala nadrasta nalazi u skupinama stvorenim pod sklopom; naprotiv, onaj mladik koji se stvorio u otvorima sklopa jednoličnije se stvara i razvija te ima manji broj stabala nadrasta; Prema tomu, iz biološko-uzgojnog gledišta bolji je onaj mladik koji se razvija pod otvorima sklopa nadstojnih stabala, nego pod sklopom. Tab. br. 7 Opća kakvoća po biotskim slojevima, u */e broja stabala a) pod sklopom, ploha br. la 2a 3a 4a d s 1 ukp d s 1 ukp d s 1 ukp d s 1 ukp Nadrast Gor. sloj Donji sloj 8 51316 7 11 40 20 24 56 2 3 4 73810 11 8 17 20 49 31 4 3 1 5 15 16 7 17 32 16 35 49 2 6 5 113217 8 8 11 21 46 33 b) u otvorulb sklopa , ploha br. 2b 3b i 4b Nadrast Gornji sloj Donji sloj 1 5 21 41427 6 11 11 11 30 59 5 19 6 123016 1 3 8 18 52 30 6 12 7 7 24 19 4 7 14 17 43 40 4 19 8 82319 3 5 11 15 47 38 dobar, s = srednji, 1 = loš kvalitet, ukp = ukupno |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 41 <-- 41 --> PDF |
b) Odnos kakvoće stabala Na temelju podataka iste tabele može se zaključiti ovo: — kakvoća nadrasta prosječno je bolja u skupinama mladika koji se razvija u otvorima sklopa; — kakvoća stabala gornjeg sloja bolja je, također, u ovim skupinama koje rastu u otvorima sklopa; — kakvoća stabala donjeg sloja je mnogo bolja u mladićima stvorenim u otvorima sklopa; — kakvoća stabala gornjeg sloja je bolja nego kakvoća stabala donjeg sloja. ZAKLJUČAK Na temelju razmatranja brojčanih podataka o kakvoći bukova mladika može se, u vezi s problemom oblikovanja bukovih sastojina, zaključiti ovo: 1. stabla mladika, koji se stvarao u otvorima sklopa nadstojnih stabala, u prosjeku su kvalitativno bolja nego ona pod sklopom krošanja; 2. da bi se još više povećala kakvoća mladika stvorenog u otvorima sklopa, treba ga pravodobno oslobađati od lošeg utjecaja nadstojnog drveća. Prema tomu, iz gledišta razvitka mladog naraštaja prebomi oblik (u kojemu su i stabla mladog naraštaja pojedinačno ili nejednolično rastresena na čitavoj površini) ne može se za bukove sastojine smatrati racionalnim. Zato, kad je potrebno da se proizvodi što više dobro oblikovanih stabala, treba novi bukov naraštaj stvarati i uzgajati što više u skupinama. Tokom prirodne selekcije, u skupinastoj strukturi razvije se veći broj dobrih stabala nego u pojedinačnoj, pa se i u umjetnom odabiranju i njegovanju može postići veći uspjeh. U daljnoj sekvenci, već nas i ovi zaključci dovode do mišljenja da u bukovim sjemenjačama dinarskog područja treba što više uvoditi skupinasto gospodarenje; pogotovu zato što su, pod utjecajem raznovrsnih prirodnih i privrednih okolnosti, oblici i sastavi tih sastojina ponajviše vrlo raznovrsni. Die Qualität des Buchenaufwuchses in den Beständen des Dinara-Massifs ZUSAMMENFASSUNG Auf Grund seiner Beobachtungen stellte der Autor in seinen früheren Arbeiten fest, dass in Buchenbeständen — die in Plenterbetriebsformen bewirtschaftet werden — nicht so hochwertige Baumstämme erzeugt werden können wie in den schlagweisen Hochwaldbetriebsformen. Um diese Voraussetzung zu beweisen, unternahm der Autor eine Reihe von Untersuchungen in den Waldassoziationen Fagetum seslerietosum und Blechno-Fagetum. Dies stellte den ersten Beitrag zu diesen Forschungen vor und man konnte daraus hauptsächlich den folgenden Beschluss ziehen: der erwachsene Jungbestand entwickelt qualitätsmässig bessere Stämme in den aufgebrochenen Lücken des Bestandesschlusses als unter dem Schluss. Auch vom Standpunkt der Entwicklung des Aufwuchses kann der Plenterwaldbetrieb in Buchenbeständen nicht als rationell angesehen werden. Die Verjüngung sollte in grösseren Gruppen vorgenommen werden. Darum sollte man in allen jenen Gebieten, wo ein stärkerer Bodenschutz nicht erfordelich ist, allmählich vom Plenterwaldbetrieb zum Femelschlagbetrieb übergehen. |