DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 33 <-- 33 --> PDF |
KAKVOĆA BUKOVOG MLADIKA U SASTOJINAMA DINARSKIH PLANINA Institut za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu J. ŠAFAR U novije doba sve više prodire zahtjev da se na području prebornih šuma Hrvatske odrede racionalniji načini gospodarenja. U vezi s time jest problem oblikovanja bukovih sastojina. U prijašnjim radovima upozorili smo da se u prebornim oblicima tih sastojina ne može proizvoditi tako dobra kakvoća stabala kao u raznodobnim i jednodobnim oblicima, i preporučili skupinasto gospodarenje. Naš je institut odlučio da ispita ispravnost te postavke. Ova je rasprava jedan od priloga rješavanju navedenog problema. Radovi su obavljeni u okviru plana Savjeta za naučni rad Hrvatske; financirao ih je Fond za naučni rad Hrvatske. Istraživanja su izvršena na primjernim plohama u ovim područjima i šumskim zajednicama: 1. Sjeverni Velebit, Fagetum montanum, 2. Srednji Velebit, Blechno-Fagetum (prov.), 3. Risnjak, Fagetum seslerietosum, 4. Velika Kapela, Fagetum montanum. Za utvrđivanje kakvoće izabrano je ukupno deset skupina bukovog mladika: četiri pod sklopom krošanja u bukovim sastojinama (la, 2a, 3a, 4a), četiri pod otvorima sklopa također u bukovim sastojinama (lb, 2b, 3b, 4b), jedna pod sklopom pretežno čiste jelove sastojine (a), jedna u skupini koja je bila potisnuta zbog zakašnjelog sijeka oplodne sječe bukve (b). Podaci snimanja nalaze se u tabelama 1—7 i u crtežu. UVOD Mlad i narašta j razvrstavamo u dvije kategorije: — podmladak, do visine 1,30 m iznad tla, — mladik, od 1,30 m visine do debljine oko 10 cm pr. pr. Obrazloženje takvom razvrstavanju dali smo god. 1958. U tom obrazloženju navedeno je, ukratko, ovo: mladi naraštaj u dobi mladika vertikalno i horizontalno prelazi u sve jaču borbu za osvajanje prostora; drveće se u toj dobi života u međusobnoj borbi, snažno diferencira po biotskim položajima, tj. na stabla nadstojna, srednjostojna i podstojna; jače je međusobno potiskivanje; brže je visinsko prirašćivanje i brže čišćenje debla od grana. Prema tomu, važnije je da se istraživanja mladog naraštaja provode u dobi mladika nego u dobi podmlatka kada su stabalca nejaka, pod utjecajem raznih abiotskih i biotskih činilaca okoline često stradavaju od »dječjih bolesti«, pa im je potrebna zaštita. U području Dinarida, mladik se razvija pod sklopom i pod otvorima sklopa. U toj dobi mladom naraštaju nije potrebna zaštita; dapače, zaštita je posred |