DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 88 SRPANJ — KOLOVOZ GODINA 1964. PROBLEMI UZGOJA KOZA U JUGOSLAVIJI PETAR ZIANI (Rad izrađen u Institutu za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu) SADRŽAJ 1. Uvod 2. Brojno stanje koza 2.1. Kretanje broja koza u Jugoslaviji 2.2 Brojno stanje koza u Jugoslaviji 1964 g. 3. Privredna uloga kozarstva u Jugoslaviji prije zabrane 3.1. Vlasništvo koza 3.2 Broj koza po km2 i 100 stanovnika 3.3 Direktne koristi od uzgoja koza 3.4 Bruto produkt od uzgoja koza 3.5. Zaključne napomene o privrednoj ulozi kozarstva 4. štetne posljedice ispaše koza 4.1. Štetne posljedice ispaše koza na vegetaciju i tlo 4.2. Štetne posljedice ispaše koza sa društvenog gledišta 5. Zabrana koza u Jugoslaviji 5.1. Cilj zabrane i ušlo vi izvršenja 5.2. Izvršenje zabrane 5.3. Procjena rezultata zabrane 5.31. Utjecaj zabrane na šumsku vegetaciju i eroziju 5.3.2. Utjecaj zabrane na iskorištenje zemljišta 5.3.3. Utjecaj zabrane na stočnu proizvodnju 5.3.4. Utjecaj zabrane na ekonomiku sela. 6. Zaključci. 1. UVOD U ekonomici većine mediteranskih zemalja veliki značaj ima ekstenzivno paišnjačko gospodarstvo sa sitnom stokom, kao osnovni i dopunski izvor ishrane stanovništva, a djelomično i kao proizvodnja za izvoz. Taj se značaj kvantitativno ogleda: — u gustoći sitne stoke na 1 km2. Većina mediteranskih zemalja imaju srednju (30—60 kom/km2) do visoku gustoću po km2 (60—100 kom/km2); — u količini sitne stoke na 100 stanovnika. Većina zemalja ima znatnu količinu sitne stoke na 100 stanovnika; npr. Španija i Tunis od 100—150 glava, Grčka i Turska 150—200 glava a Libija i Maroko do 300 glava; — u procentu učešća sitne stoke u ukupnom stočnom fondu. Tabela br. 3. pokazuje, da sitna stoka u većini mediteranskih Zemalja zauzima od 25—65% od ukupnog stočnog fonda; |