DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 28 <-- 28 --> PDF |
prijeti da ponegdje prijeđe u stihiju, koju će kasnije teško biti spriječiti i kontrolirati. 6. ZAKLJUČCI Iz dosadanjeg se izlaganja mogu povući slijedeći zaključci: 1. Zabranom koza u Jugoslaviji — uz ostale poduzete mjere — postignuti su vidni pozitivni rezultati: a) znatne površine degradiranih šuma i šikara su se obnovile. To je pozitivno utjecalo^ na smanjenje erozije i destruktivnog djelovanja voda na poljoprivredne kulture; b) povećao se šumski fond i prirast šuma; c) nestankom koza u jelovim šumama, koje čine glavnu bazu naše drvarske industrije omogućeno je njihovo pomlađenje; d| nestankom koza iz slivnog područja akumulacijskih jezera hidrocentrala u znatnoj mjeri je spriječeno zatrpavanje tih jezera nanosima bujica; e) nestankom koza sa jadranskog primorskog turističkog područja, obnovile su se mnoge niske šume i makije, i omogućeno je pošumljavanje okolice turističkih mjesta i autoputeva, što je sve skupa doprinijelo oživljavanju pejsaža i omogućilo osnivanje turističkih kampova. 2. Zabrana koza sama po sebi nije općenito dovoljna da se postignu efikasniji rezultati u gore navedenim oblastima. Potrebno je da zabranu koza u nekom području uvijek prati reguliranje sječe šuma i ispaše ostalih vrsta stoke: ovaca i goveda. 3. Na osnovu rezultata i iskustava postignutih u periodu zabrane koza kao i na osnovu analize privrednog značaja i važnosti pojedinih područja u ekonomici zemlje mogu se odrediti i izdvojiti oblasti u kojima treba potpuno isključiti držanje koza na slobodnoj ispaši, a eventualno dozvoliti ograničen broj mliječnih koza u stajskom uzgoju. To su: - poljoprivredna područja u slivu rijeka Save, Morave; i Vardara kao i u nekim manjim susjednim slivovima Makedonije i Srbije — područje četinarskih proizvodnih šuma —- slivovi akumulacijskih bazena hidrocentrala i — turističko područje, jadransko primorsko i planinsko Jugoslavije. Ta su područja prikazana na kartama br. 1, 2, 3 i 4. O.tala područja na sjeveru Jugoslavije nisu spominjana, jer problem ispaše koisa u tim područjima ne postoji i nije nikada ni postojao. 4. Problem racionalnog i rentabilnog uzgoja koza. Samom činjenicom da u Jugoslaviji postoje područja toleriranog držanja koza, bez obzira što one u tim područjima uglavnom ne pričinjaju nikakve štete ostalim privrednim djelatnostima i bez obzira što je ta tolerancija formulirana kao privremena, postavlja se problem jednog racionalnog i rentabilnog uzgoja koza. U Jugoslaviji naime postoje takva područja koja su obrasla sa takvim šumskim zajednicama, odnosno njihovim, degradacijskim stadijima, koji ni danas a ni u perspektivi nisu od nikakvog značaja za jednu rentabilniju šumsku, a ni drugu proizvodnju, ali su u velikoj mjeri podesne za ishranu stoke, a naročito koza. Takvih šumskih zajednica ima u većoj mjeri na jadranskom krSkom području, na kojima je erozija odavna završena. Nema nikakve zaprege da se na takvim 302 |