DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Broj koza u 1964. je vrlo malen da bi mogao značajnije utjecati na proizvodnju stočarstva u Jugoslaviji. Proizvodnja kozarstva se skoro isključivo troši u domaćinstvu. 5. 3. 4. Utjecaj zabrane na ekonomiku sela Kozarstvo u času donošenja zakonskih odredaba o likvidaciji nije bio takav privredni faktor, koji bi bitno utjecao na tok privrednog razvoja u Jugoslaviji u cjelini. likvidacijom koza nastao je izvjestan poremećaj u sitnom individualnom seljačkom gazdinstvu nerazvijenih područja. U nekim krajevima došlo je do zamjene koze drugim vrstama stoke naročito u predjelima jako udaljenih od industrije i saobraćajnih sredstava. Broj ovaca je porastao u nekim krajevima Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. No do najveće zamjene koza ovcama došlo je u Dalmaciji, gdje je broj ovaca godine 1960. dosegao najveću poslijeratnu cifru od 932.000 grla. 6. Sječa u kozarskim šumama, primarni faktor regresije vegetacije kao priprema za destruktivnu akciju koza. (Dalmacija, Bukovica). Orig. Međutim u mnogim krškim područjima koja su obrasla gustim niskim šumama i šikarama bijelog i crnog graba, hrasta, crnog jasena i bukve nije moglo doći do zamjene koze ovcom jer ovca nije podesna vrsta za iskorišćenje takvih formacija. U takvim područjima, inače industrijski nerazvijenim i udaljenim, sa slabim saobraćajnim vezama, kotarski narodni odbori su tolerirali izvjestan broj koza balkanske rase na slobodnoj ispaši, na površinama koje su kamenite i na kojima je erozija odavno prestala, a koje nisu ni za kakvu drugu rentabilniju kulturu. Međutim u toku perioda 1961—1964: počele su se domaće a i križane koze pojavljivati na slobodnoj ispaši i u raznim drugim krajevima primorskog i kontinentalnog područja, u kojima se ni pod kakvim uslovima nebi smjelo dozvoliti njihovo držanje. Njihov broj zasada istina nije velik, ali ta pojava 301 |