DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— veliki procenat šuma tj. niskih šuma i šikara 45,0—63,6% koje omogućuju držanje koza, — slaba naseljenost općina krškog područja 22—26´%, — pretežna većina aktivnog poljoprivrednog stanovništva u sve tri općine 73—90,5%, — u općinama jadranskog krškog područja (Obrovac, Bileća) karakteristična je struktura broja stanovnika prema izvorima prihoda: znatno se povećao broj stanovnika čiji su izvori prihoda mješoviti tj. od poljoprivrede i nepoljoprivrednih djelatnosti. Ti odnosi kao i tendencija ka povećanju nepoljoprivrednih izvora prihoda prikazani su na grafikonu broj 2. 5. 3. Procjena rezultata zabrane 5. 3. 1. Utjecaj zabrane koza na šumsku vegetaciju i eroziju Utjecaj zabrane koza na progresiju vegetacije i melioraciju tla je sasvim šumskom vegetacijom na kojima se i koza ishranjivala. Taj utjecaj može da se odnosi na progresiju šumske vegetacije i melioracije tla, kao i ekonomsku vrijednost tih procesa. Utjecaj zabrane koza na progresiju vegetacije i melioraciju tla je sasvim različit ako su poslije koza odnosne površine ostale na miru ili ako je koza zamijenjena sa govedima ili ovcama (kao u Dalmaciji). Opažanja izvršena u Lici, gdje se povećao broj goveda u šumi, pokazuje da goveda vrše isti utjecaj na šumsku vegetaciju kao i koza, ali samo na površinama pristupnim i prohodnim za goveda. Ako je koza zamijenjena ovcom, onda u otvorenim šikarama u kojima ne može doći do sklapa, ovca brsti i dalje sav prizemni sloj do 80 cm, dok stabalca rastu u visinu. U sklopljene guste šikare naročito one bijeloga i crnoga graba kao i bukve, ovca ne ulazi, i one se razvijaju kao sitne šume panjače. Rezultati zabrane koza na šumsku vegetaciju mogu se pratiti po cijeloj Jugoslaviji. Oni su bolji na nekarbonatnim geol. podlogama i u unutrašnjosti, a slabiji na vapencima i aridnim primorskim područjima. U Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini tereni koji su prije izgledali potpuno goli danas predstavljaju površine obrasle niskim šumama kojima visina često iznosi od 4 — 5 metara. U Hrvatskoj su najznačajniji uspjesi postignuti u Lici i to na par stotina kilometara dugačkom potezu šikara na sjevernim padinama Velebita, zatim u ličkom Sredogorju. Isto tako se mogu konstatirati značajni uspjesi na obnovi šumske vegetacije u Srbiji u cijelom slivu rijeke Morave a naročito u Grdeličkoj klisuri. S druge strane zabrana koza nije imala nikakvog utjecaja na obnovu šuma u mnogim krajevima bivšeg područja držanja koza, gdje je koza zamijenjena ovcom i govedom i gdje se nastavila nekontrolirana ispaša i kresanje lisnika koji i dalje služi za djelomičnu ishranu ovaca i goveda, a naročito još gdje se nastavila i prekomjerna sječa drveta za ogrjev. Što se tiče utjecaja na eroziju, taj nesumnjivo postoji, ali nema još potrebnih komparativnih opažanja koja bi pokazala utjecaj zabrane koza na eroziju u mnogim područjima. Na eroziju je veliki utjecaj imala obnova travnog pokrivača, koji se pojavio kod potpune zabrane paše. |