DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 22 <-- 22 --> PDF |
erozije, povećanje broja tih koza za nas nije interesantno, jer se one drže u štali ili na vezu. Kako se iz tabele vidi najveće povećanje apsolutno i po km2 ostvarilo se u Kosovo-Metohijskoj oblasti. Povećanje broja koza balkanske rase u periodu 1961—1964. nastupilo je kao posljedica privremene tolerancije izvjesnog broja tih koza (osim u Dalmaciji, gdje su se stalno odžale u istom broju) još i u nekim drugim krajevima krškog područja Jugosiavije: Hercegovine, Crne Gore kao i Kosovo-Metohijske oblasti. To su nerazvijena područja sa malim procentom obradivog zemljišta i velikom površinom niskih šuma i šikara koje zauzimaju preko polovicu površine područja. Povećanje broja koza balkanske rase ostvarilo se uglavnom u slijedećim krajevima: Tab. 11. Kosovo-Met obi j ska oblast 12.000 komada Hercegovina 8.400 komada Crna Gora (Nikšić) 6.000 komada Razni krajevi uže rbijSe 6.000 komada Svega : 32.400 komada ili 60% od ukupnog broja koza balkanske rase 1964. g. Da bi se dobio bolji uvid u ekonomsku strukturu tih područja donosimo osnovne podatke (vidi tab. 13.) za 3 općine tih područja: Obrovac u Dalmaciji, Bileća u Hercegovini i Orlane u Kosovsko-Metohijskoj oblasti. Te općine mogu da posluže kao reprezentanti odnosno uzorci strukture navedenih užih područja. U tim općinama je kozarstvo odavna bilo glavni izvor prehrane stanovništva. Međutim kako ćemo vidjeti iz tabele br. 17. ta se situacija danas već znatno izmijenila. Iz te tabele se vide zajedničke karakteristike tih područja kao što su: — mali procenat obradivih poljopriv. zemljišta 5—16% od ukupne površine, Gi´ailfcOB br. 2. Strufctura elCfiĐTiu.»lva opatija* Obrovao.Blleea i Orlaxa prams Izvorima prl&oaa. Jt loo prihodi ođ aepoljopriv radalh döiataosü aaoTltl prinudi i poljoprivreda arn´OlJoprivreda « đeiatjsAavl prlnođl aaso od poljoprivreda . Öbrcräo Aj*roJ atttBosßitea Loa s^iß zxii Ja »--...-ti }*« ») |