DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 21     <-- 21 -->        PDF

karama. Te mjere se odnose na zabranu paše, resurekcijske sječe, očetinjavanje
i dr. a izvršene su na površini od 1,267.000 ha.


3.
U nekim krajevima krškog područja koza je automatski nestala i zamijejenjena
ovcom uslijed krajnje degradacije i nestajanja šikara.
4.
Industrijska proizvodnja u Jugoslaviji je jako porasla tako da je znatan
dio stanovništva dobio zaradu u industriji. Porast ukupne industrijske proizvodnje
u Jugoslaviji pokazuju indeksi u nižoj tabeli na bazi 1939:100.
Indexi porasta industrijske proizvodnje u Jugoslaviji1)


1939. 1946. 1948. 1950. 1952. 1954. 1956. 1958. 1960. 1961.
100 79 150 172 164 208 266 345 451 483


i) St. God. 1957., 1958., 1961.


Uslijed toga se izvršila urbanizacija stanovništva Jugoslavije i znatno povećao
procenat nepolj oprivrednog stanovništva.


Tab. 12.


Porast nepoljoprivređnog stanovništva u Jugoslaviji1)


Godin a 1939. 1959. 1961.
Nepoljoprivrednog stanovništva 25»/o 48»/o 49,5´°/o


i) St. God. 1957., 1958., 1961.


Pod takvim uslovima nije zabrana koza proizvela u zemlji kao cjelini neke
znatnije poremećaje, osim sasvim lokalno.


5.
Struktura posjednika koza je u času izvršenja zabrane bila takva, da je
53% koza bilo u posjedu srednjih i bogatijih seljaka koji su imali od 3—8 ha
i preko 8 ha zemljišta. Prema tome likvidacija se mogla izvršiti bez znatnih
potresa za većinu seljačkih domaćinstava.
5.
2. Izvršenje zabrane
Do godine 1961. izvršenje zakona o zabrani koza bilo je skoro potpuno.
Uslijed specifičnih prilika koje su vladale u Jugoslaviji u periodu donošenja tih
zakona 1949—1953. zabrana se morala donijeti generalno tj. za cijelu zemlju,
ali se ipak ostavila mogućnost da se u pojedinim krajevima dozvoli držanje
mliječnih sanskih koza u stajskom uzgoju na osnovu posebnih odobrenja, a
osim toga su pojedini kotari mogli da donesu odluke o privremenoj toleranciji
izvjesnog broja balkanskih koza na slobodnoj ispaši u nerazvijenim područjima
zemlje, u kojima nije bilo opasnosti da se pojača erozija i štetno djelovanje
voda. Na taj način je 1961. god. ostalo oko 19.000 koza na području općine
Obrovac u Hrvatskoj. Od 1961. godine do 1964. tolerancije su protegnute na
još neke općine na području SR BiH (Mostar), SR Crne Gore (Nikšić) i Kosovsko-
Metohijske oblasti.


Brojno stanje koza 1964. god. utvrđeno anketom dano je u tabeli 5. Iz
te se tabele vidi da je broj koza balkanske rase na slobodnoj ispaši bio 56.000
glava, dok je mješanih sanskih koza bilo 51.700 ih ukupno 108.300 glava. God.
1961. bilo je u Jugoslaviji svega 19.000 koza balkanske rase, dok broj sanskih
koza te godine nije bio poznat. Prema tome povećanje broja balkanskih koza
u toku 1961—1964. iznosio je 37.600 komada. Sto se tiče povećanja broja
sanskih miješanih koza, sa gledišta održavanja i obnove šume i sprečavanja