DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 20 <-- 20 --> PDF |
5. ZABRANA KOZA U JUGOSLAVIJI 5. 1. Cilj zabrane i uslovi izvršenja Pogoršanje režima voda u brdskim predjelima uslijed neracionalne ispaše i sječe šuma imali su za posljedicu uništavanje šuma i plodnog tla kao i velike poplave u nizinama i uništavanje poljoprivrednih kultura. Iako ispaša koza nije jedini uzrok degradacije brdskih predjela kako smo vidjeli, smatralo se da će se zabranom ispaše koza i neracionalnih sječa niskih šuma i šikara u znatnoj mjeri obnoviti šumska vegetacija i na taj način smiriti procesi erozije i spriječiti destruktivno djelovanje vode. To je bilo od naročite važnosti u slivovima rijeka Neretve, Vardara i Save koje su se skoro svake godine izlivale iz svojih korita i uništavale poljoprivrdne kulture i naselja. Osim toga te mjere trebale su da imaju efekat i na zaštitu akumulacijskih bazena hidrocentrala od akumulacije, zaštitu saobraćajnih putova i objekata od razaranja bujicama i povećanje prirasta šuma uslijed bolje i brže obnove. U tu svrhu su pored već postojećih mjera na reguliranju sječe šuma doneseni i republički zakoni o zabrani ispaše koza u cijeloj zemlji. U nekim Narodnim Republikama doneseni su posebni zakoni o zabrani držanja koza: U Makedonije 1948., a u Hrvatskoj 1954. godine, a u međuvremenu i u ostalim Republikama. 4. Stado koza brsti ostatke grma Paliurus aculeatus. (Dalmacija, Bukovica). Orig. Ekonomski i društveni uslovi, koji su omogućili zabranu držanja koza bili su slijedeći: 1. Broj koza u Jugoslaviji u vrijeme kad je ustvari počelo izvršenje odredaba Zakona o zabrani iznosio je oko 828.000 prema 10,500.000 ovaca, te nije više značio u ishrani stanovništva ono što je na pr. značio 1931. godine, kad ih je bilo skoro četiri puta više. 2. Baza za ishranu koza jako se umanjila uslijed raznih meliorativnih mjera izvršenih naročito u periodu od 1947. do 1961. u degradiranim šumama i ši |