DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Tab. 10. Vrsta stoke Sitna stoka na ispaši 1953. u 000 grla šumskoj g-i) l0/o Šumska paša u 1000 tona sijena */B Ovce Koze Ukupno : 199 621 820 23 77 100 207,25 693,84 901,09 23 77 100 i) Podaci iz Dr. B. Kraljić: »Veličina šumske ispaše u Jugoslaviji« 1960. »Stat. Bilten i stočarstvo 1953.« 4. 2. Štetne posljedice ispaše koza sa društvenog gledišta Sa općeg društvenog gledišta proizvodnja kozarstva dobi ja poseban aspekt: neposredni utjecaj proizvodnje kozarstva na šumsku vegetaciju kao i njen posredni utjecaj na režim voda uopće, a s time i na poljoprivredna zemljišta, naselja i objekte, nesumnjivo je destruktivan i negativan, ako se ta proizvodnja vrši na način, kako se je već vijekovima na Mediteranu i vršila tj. slobodnom, ničim ograničenom pustopašioom, ali uvijek u zajednici sa drugim destruktivnim faktorima: neracionalnom sječom šuma i pustopašicom ovaca. Ako privremeno pretpostavimo, da je ispaša koza jedini uzrok opće degregacije šuma i zemljišta kao i pojave bujica, o čemu ćemo još detaljnije raspravljati u slijedećoj glavi, onda bi indirektni troškovi po jednoj kozi iznosili prema računima ing. T. Nikolovskog a za područje Narodne Republike Makedonije: A) Tekuća vrijednost šteta, godišnja tangenta šteta od erozije 4.080.— B) Godišnja tangenta za obnovu početnog stanja: a) pošumljavanje 250.— b) melioracija šikara 450.— c) uređenje bujica 300.— 1.000.— 5.080.— Ako tome dodamo direktne rashode od: 4.073.— 9.153.— Odbivši prihode naprijed iskazane: Dobijemo negativnu vrijednost proizvodnje od: 6.890.— —2.163.— Prema tome sa društvenog gledišta neracionalna proizvodnja kozarstva je nerentabilna, jer društvo treba da ulaže znatna sredstva za obnovu degradiranih šuma i zaštitu tla od erozije, pojave kojima je ispaša koza i ako ne jedini uzrok, kao što smo gore pretpostavili, ipak jedan od važnijih. Štetan utjecaj koza uvijek u zajednici sa prekomjernom sječom drveta i ispašom ovaca kako smo naprijed pokazali očituje se na ekonomski razvoj putem povećanja erozije, naglog oticanja voda i uništavanja šumske vegetacije kao izvora proizvodnje. Prema tome treba razlikovati slijedeće štetne utjecaje tih faktora: a) uništavanje poljoprivrednih i šumskih plodnih zemljišta sa erozijom b) poplave poljoprivrednih zemljišta u nizinama c) zasipavanje poljoprivrednih zemljišta u nizinama kamenjem i pijeskom d) razaranje saobraćajnih putova, željezničkih pruga i autoputova od bujica e) zatrpavanje akumulacijskih bazena hidrocentrala. 293 |