DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 18     <-- 18 -->        PDF

pitanje od interesa kod donošenja smjernica jedne politike koju treba provoditi
u oblastima gdje je ekstenzivna pašnjačka privreda sitnom stokom dominantna.
Pomenuta istraživanja, koja su vršena u Jugoslaviji obuhvatila su kvantitativno
mjerenje izvjesnih veličina u tom procesu. No treba odmah dodati da
te veličine jako variraju prema prilikama, tako da je potrebno izvršiti još
mnoga mjerenja, da bi se moglo raspolagati sa sigurnijim prosjekom za jedno
područje.


Količina izbojaka, koju koza obrsti u jednom danu znatno varira. Mjerenja,
koja su bila izvršena na četiri razna pašnjaka i u raznim godišnjim dobima
pokazala su slijedeće količine:


I. II. III. IV.
kg 2.280 3,105 4.385 2.820
sati 9,30 11 12 9


U gornjem pregledu trajanje brsta iskazano je po odbitku izležavanja stoke.
Kao što se vidi prosječno dnevno koze su brstile 3.163 kg.


Zajednička ispaša sitne i krupne stoke još uvijek zauzima u Jugoslaviji
ogromne razmjere po površini, iako u ukupnoj ishrani stoke prema istraživanjima
Dr. Kraljić a učestvuje tek sa 13.04%. Površina šuma i šumskog
zemljišta na kojoj se vrši ispaša iznosi 77% od ukupne šumske površine u Jugoslaviji
(Vidi tabelu 9.).


Tab. 9.
Korištenje šumskih površina za ispašu i kapacitet tih površina 1953.1)


Ukupno 9.634 7.418 2.746 4.385 59,7
Krupna stoka — — 1.455 2.225 52,9
Sitna stoka — — 1.291 2.160 67,3


U tablici 9. vidi se da je kapacitet šumskih površina na kojima se stvarno
pase znatno preiskorišćen i da sitna stoka znatno jače iskorišćava šumsku
ispašu (+ 67,3%) od krupne stoke (+ 52,9%), isto je i razumljivo s obzirom
na njenu veću pokretljivost. Od ukupnog broja sitne stoke na šumskoj ispaši
otpadalo je 1953. godine na kozu 77% po broju i po količini iskorišćenog krmiva
što je u skladu sa rezultatima opažanja o ulozi ovaca i koza u procesu regresije
šumske vegetacije (vidi tablicu 10.).