DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Koliko je učešće tih tipova domaćinstava u pojedinim područjima Jugoslavije nije statistički iskazano. Tip I kod kojega najveći dio dohotka potječe od kozarstva bio je prije rata jako raširen u velikom dijelu krškog područja i kosovsko-metohijske oblasti. Danas se taj tip zadržao u neznatnom broju domaćinstava u teško pristupnim krajevima krškog područja Jugoslavije. Mnogo rašireniji je tip II sa ovčarstvom kao bazom. Sa razvojem i poboljšanjem saobraćajnih veza danas na krškom području Jugoslavije sve više prevlađuje tip IV, a u plodnijim područjima tip III. U kontinentalnom području Srbije općenito je raširen tip III, dok je u blizini gradova i velikih industrija razvijen tip IV kod nepoljoprivrednog stanovništva. Procijenjeno je da se bar polovica ukupnog broja koza križanaca sanske rase nalazi kod fabričkih radnika ili nepoljoprivrednog stanovništva na periferiji gradova. U grafikonima su odnosi između pojedinih izvora prihoda šematski označeni jednakim. Razumije se da postoji cio niz prelaza unutar tipa i između tipova prema učešću pojedinih izvora prihoda. Proizvodnja kozarstva u Jugoslaviji je danas 1964. godine lokalnog značaja i to u nekim nerazvijenim područjima Sjeverne Dalmacije, Hercegovine, Crne Gore i Kosovo-Metohijske oblasti. No i u tim vrlo ograničenim područjima koza ne igra više osnovnu ulogu u ekonomici sela kao nekad. Raslojavanjem sela znatan dio stanovništva tih područja odlazi, a i ono koje ostaje orijentira se na prihode nepoljoprivrednih djelatnosti. Međutim i pored toga postoji tendencija za povečanje broja koza domaće rase u tim područjima, o čemu ćemo još govoriti. 4. ŠTETNE POSLJEDICE ISPAÖE KOZA 4. 1. Štetne posljedice ispaše koza na vegetaciju i tlo Pojave degradacije tla i aktivnih erozionih procesa uslijed pogoršanja režima voda na prostranim površinama ´ mediteranskog područja smatrane su uvijek kao posljedica uništavanja šuma, a skoro kao jedini uzrok nestajanju šuma uvijek se povljivala ispaša koza. Takav zaključak je kako smo već naglasili očito vrlo brzo donesen. Postoje, kako ćemo još vidjeti, pojave degradacije zemljišta u kojima koza nije imala udjela. Sigurno je da samo brštenje šumskog drveća kozama i ako je vrlo štetno za samo drveće, ne može dovesti do degradacije i denudacije takvog stepena i na takvim prostranstvima kakva ona postoje danas na Mediteranu, nego mora da je postojao i da danas postoji jedan cijeli kompleks korelativno vezanih destruktivnih faktora, koji je pod određenim uslovima fizičke sredine doveo do takvog stanja tla na Mediteranu. Nema sumnje da taj kompleks destruktivnih faktora treba tražiti u postojanju jedne određene ekonomike, odnosno načina privređivanja i to u cjelini, a ne u pojedinačno izdvojenim dijelovima njegovog proizvodnog procesa kao što je »ispaša koza«. Taj način privređivanja koji u raznim zemljama Mediterana ima svoje diferencijalne odlike, ima zajedničku proizvodnu osnovu: ekstenzivnu pašnjačku proizvodnju sitnom stokom, kojoj se prema prilikama pridružuju pomoćna stada goveda i konja, dijelom kao dopunska, proizvodna a dijelom kao radna ili transportna stoka. Ponegdje su takva gazdinstva stabilna i vezana za primitivnu poljoprivredu, a ponegdje su migracijska. U nekim zemljama su se opet iz ranijih čistih pašnjačkih tipova razvili današnji tipovi sa manje više primitivnom poljoprivredom kao osnovom, a sa pašnjačkom proizvodnjom sitne stoke kao dopunom i uvijek sigurnom rezervom. Takvi tipovi pašnjačkih gazdinstava sitnom stokom predstavljali su u Jugoslaviji ogromnu većinu. |