DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1964 str. 12 <-- 12 --> PDF |
b) Proizvodi koji se redovno ne prodaju — đubreta 220 kg X 10.— Din 2.200.— Osim tih redovnih godišnjih prihoda dolaze i povremeni prihodi od prodaje odraslih koza i njihovih koža: 1 odrasla koza prema težini . . . . . . . Din 7 — 10.000.— Rashodi koje vlasnik izdaje u gotovom po 1 kozi na području Sjeverne Dalmacije: — Taksa šum. upravi za ispašu i brst .. . . . Din 200.— — Porezi prema katastarskom čistom prihodu .. . „ 160.— — Sol .´ „ 600.— — Općinska taksa , 100.— Sveg a Din 1.060.— Potrebnu radnu snagu za čuvanje stada na paši, spremanje krme za zimsku ishranu, muženje i striženje, njega i održavanje stada i transport proizvoda na cijelom kraškom području Jugoslavije redovno daje samo domaćinstvo. Za te poslove se nikad ne uzima plaćena radna snaga. Nema sumnje da je proizvodnja kozarstva pod tim uslovima u područjima koja su dovoljno obrasla sa listopadnim niskim šumama i šikarama za vlasnika od znatne koristi. To se može ocijeniti i po tome što znatan broj naselja jadranskog krškog područja naročito onih sa slabijim saobraćajnim vezama traže dozvole za držanje koza. 3. 4. Bruto produkt od uzgoja koza Bruto produkt posebno za proizvodnju kozarstva u Jugoslaviji nije statistički iskazan. On je sadržan u bruto produktu poljoprivredne odnosno stočarske proizvodnje. Privredna uloga kozarstva u Jugoslaviji prije zabrane mogla bi se ocijeniti i .°a volumenom onog dijela proizvodnje sitnih individualnih proizvođača, vlasnika kozjih stada, koji dolazi na tržište. Međutim, od nemale je važnosti u ekonomici jednog područja i onaj dio proizvodnje kojega troši samo .domaćinstvo. Taj odnos je vrlo teško dati, jer u toj oblasti ne postoje detaljni podaci. U statističkim iskazima zaklane stoke, koze se obično iskazuju skupa s ovcama. Radi orijentacije navodimo podatke iz St. god. 1960. prema kojemu je prosječno od 1952. do 1960. u Jugoslaviji bilo godišnje zaklano 4,952 mil. ovaca i koza, od toga na klaonicama 1,865 mil. grla. Međutim, to ne znači, da je razlika bila potrošenea u domaćinstvu, jer se sitna stoka u znatnoj količini klala i kod samih mesara, dakle na tržištu. Na tržište je dolazila znatna količina kozjeg mlijeka: prosječno u periodu 1930/39 oko 191 mil. lit. ili 10% od ukupne količine, dok je u periodu 1957/1960 dolazilo svega 17 mil. lit. ili 0,7%. U 1964. g. kod brojnog stanja koza od 108.000 glava proizvodnja mlijeka iznosi oko 70 mil. lit., a proizvodnja jaradi oko 120.000 komada. 3. 5. Zaključne napomene o privrednoj ulozi kozarstva Utjecaj uzgoja koza na privredu sela u Jugoslaviji prije zabrane može se kategorizirati po učešću kojega je imala proizvodnja kozarstva u ukupnoj proizvodnji jednog seoskog domaćinstva. Sa tog gledišta mogu se u Jugoslaviji razlikovati slijedeći tipovi seljačkih domaćinstava: |