DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 96     <-- 96 -->        PDF

umanjenje kvaliteta ili je bolje ići na izvjesno smanjenje promjera i na taj način
poboljšati kvalitetu i intenzivirati obrtaj. Osim toga kod smreke je potrebno
posebno utvrditi odnose između starosti stabala njihovog promjera i pojave
crvene truleži. Za subalpsku bukvu potrebno je raščistiti pojmove ne samo o
znatnom smanjenju prsnih promjera već o načinu pomlađivanja. Inače se događa
da na staništima podržavamo prestara bukova stabla, još uvijek relativno
tanka, koja više ne ruktificiraju, a da ne govorimo o potpuno negativnom
obrtaju.


6. Da mi imamo toliko šum. zemljišta, sposobnog za normalnu proizvodnju
drvnih masa da nam sada nije toliko bitna maksimalna proizvodnja po jedinici
površine, koliko je bitno sve te površine čim prije privesti aktivnoj i kvalitetnoj
proizvodnji. Ovo se ne odnosi na one sastojine koje imaju sve karakteristike
relativno normalnih prebornih šumskih objekata.. Takvih na žalost ima prilično
malo.
7. Da se kod revizije ili izrade novih gospodarskih osnova, ukoliko želimo
određivati sigurne smjernice gospodarenja pojedinim šumskim objektima, uz
ostale taksacijske elemente mora uvesti i opažanje o prosječnoj kvaliteti, vrijeddnosti
i koliični pojedine kategorije i kvalitete stabala u sastojinama. Ukoliko
ne budemo raspolagali i s takvim podacima, onda će nam i ubuduće smjernice
gospodarenja biti šablonske i veoma proizvoljne. Ipak je krajnji cilj gospodarenja
što povoljnija rentabilnost i što povoljniji financijski efekat.
8. Nakon izvršenog progaljivanja sastojina o pojavi i utjecaju korova na
novo pomlađivanje i eventualno pogoršanje ili poboljšanje proizvodne sposobnosti
pojedinih tala. Zapravo dobar dio korova vrši ulogu ekstenzivnog, ali zato
besplatnog radnika na preradi i neutralizaciji nagomilavanja kiselog humusa.
Ima dosta tala na kojima 7—10 godina nakon pojave korova dolazi do uspješnog
pomlađenja, upravo u ono vrijeme kada je taj korov preradio dobar dio sterilnog
pokrova i na taj način i sam se počeo reducirati. Prema tome, ako na pojedinim
tlima nismo u stanju ma iz kojih razloga izvršiti kompletiranje gotovim sadnicama,
onda je još uvijek bolje izvršavati zahvat, računajući s okolnošću kasnijeg
pomlađenja, nego samo zato što strahujemo od pojave korova, ne izvršiti ga nikako.
Osim toga, obzirom na velike potrebe za forsiranjem što brže regeneracije
s jedne strane i ograničene fizičke i financijske mogućnosti s druge, morati
će se postaviti prioritetna skala na kojim položajima i kojim staništima će se
morati primjenjivati sistem kompletiranja sadnim materijalom, na kojim podsijavanje
sjemenom, a na kojima spomenuti način spore regeneracije. Nesumnjivo
je da će primjena kompletiranja dobiti prioritet na nižim i srednjim
nadmorskim visinama i na bogatijim tlima, za razliku od manje kvalitetnih tala
i terena teže pristupačnih. Isto tako činjenica je i neizbježna potreba da se
vrtače, inače najproduktivnija tla, ah najčešće jače zakorovljena moraju bezuvjetno
kompletirati gotovim sadnim materijalom, a drvne mase u tim vrtačama
privesti svojoj svrsi, koje su često već dobrim dijelom propale ili propadaju
samo radi toga, što smo im odredili nezahvalnu ulogu da najprije sačekaju
i zaštite svoje naslijeđe, koje se radi predebelog sloja sterilnog listinca nikako i
možda nikada neće pojaviti. Na taj su nam način propale ili propadaju vrijedne
drvne mase javora, bukve, jele i smreke, s tim, da se pod zaštitom tih stabala
umjesto pomlatka širi lijeska, krkovina, bunika i drugi upravo najproblematičniji
korovi.