DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 96 <-- 96 --> PDF |
umanjenje kvaliteta ili je bolje ići na izvjesno smanjenje promjera i na taj način poboljšati kvalitetu i intenzivirati obrtaj. Osim toga kod smreke je potrebno posebno utvrditi odnose između starosti stabala njihovog promjera i pojave crvene truleži. Za subalpsku bukvu potrebno je raščistiti pojmove ne samo o znatnom smanjenju prsnih promjera već o načinu pomlađivanja. Inače se događa da na staništima podržavamo prestara bukova stabla, još uvijek relativno tanka, koja više ne ruktificiraju, a da ne govorimo o potpuno negativnom obrtaju. 6. Da mi imamo toliko šum. zemljišta, sposobnog za normalnu proizvodnju drvnih masa da nam sada nije toliko bitna maksimalna proizvodnja po jedinici površine, koliko je bitno sve te površine čim prije privesti aktivnoj i kvalitetnoj proizvodnji. Ovo se ne odnosi na one sastojine koje imaju sve karakteristike relativno normalnih prebornih šumskih objekata.. Takvih na žalost ima prilično malo. 7. Da se kod revizije ili izrade novih gospodarskih osnova, ukoliko želimo određivati sigurne smjernice gospodarenja pojedinim šumskim objektima, uz ostale taksacijske elemente mora uvesti i opažanje o prosječnoj kvaliteti, vrijeddnosti i koliični pojedine kategorije i kvalitete stabala u sastojinama. Ukoliko ne budemo raspolagali i s takvim podacima, onda će nam i ubuduće smjernice gospodarenja biti šablonske i veoma proizvoljne. Ipak je krajnji cilj gospodarenja što povoljnija rentabilnost i što povoljniji financijski efekat. 8. Nakon izvršenog progaljivanja sastojina o pojavi i utjecaju korova na novo pomlađivanje i eventualno pogoršanje ili poboljšanje proizvodne sposobnosti pojedinih tala. Zapravo dobar dio korova vrši ulogu ekstenzivnog, ali zato besplatnog radnika na preradi i neutralizaciji nagomilavanja kiselog humusa. Ima dosta tala na kojima 7—10 godina nakon pojave korova dolazi do uspješnog pomlađenja, upravo u ono vrijeme kada je taj korov preradio dobar dio sterilnog pokrova i na taj način i sam se počeo reducirati. Prema tome, ako na pojedinim tlima nismo u stanju ma iz kojih razloga izvršiti kompletiranje gotovim sadnicama, onda je još uvijek bolje izvršavati zahvat, računajući s okolnošću kasnijeg pomlađenja, nego samo zato što strahujemo od pojave korova, ne izvršiti ga nikako. Osim toga, obzirom na velike potrebe za forsiranjem što brže regeneracije s jedne strane i ograničene fizičke i financijske mogućnosti s druge, morati će se postaviti prioritetna skala na kojim položajima i kojim staništima će se morati primjenjivati sistem kompletiranja sadnim materijalom, na kojim podsijavanje sjemenom, a na kojima spomenuti način spore regeneracije. Nesumnjivo je da će primjena kompletiranja dobiti prioritet na nižim i srednjim nadmorskim visinama i na bogatijim tlima, za razliku od manje kvalitetnih tala i terena teže pristupačnih. Isto tako činjenica je i neizbježna potreba da se vrtače, inače najproduktivnija tla, ah najčešće jače zakorovljena moraju bezuvjetno kompletirati gotovim sadnim materijalom, a drvne mase u tim vrtačama privesti svojoj svrsi, koje su često već dobrim dijelom propale ili propadaju samo radi toga, što smo im odredili nezahvalnu ulogu da najprije sačekaju i zaštite svoje naslijeđe, koje se radi predebelog sloja sterilnog listinca nikako i možda nikada neće pojaviti. Na taj su nam način propale ili propadaju vrijedne drvne mase javora, bukve, jele i smreke, s tim, da se pod zaštitom tih stabala umjesto pomlatka širi lijeska, krkovina, bunika i drugi upravo najproblematičniji korovi. |