DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Privredi neće ništa smetati da se na staništima koja zbilja nose sva obilježja zaštitnih terena ne provodi baš nikakva sječa ili u izuzetnim slučajevima minimalnog intenziteta. Međutim smeta i nekorisno je ako se zaštitnim terenima proglašavaju i staništa na kojima se može provoditi potpuno normalno šumsko gospodarenje. 2. Ako na prebornom području stanje drvnog fonda podbacuje po količini za 13% do 32% ili prosječno 24%, ako je dobar dio sastojina na tome području potpuno neuređen, ako je po kvaliteti najmanje 40% toga drvnog fonda ispod granice pozitivne vrijednosti, ako oko 40% površine sastojina (sve čiste bukove sastojine) po svojoj sadašnjoj strukturi sada nema baš nikakvih uslova za primjenu principa o prebornom gospodarenju, onda je potrebno i privrednom i stručnom linijom zauzeti stanovište svuda tamo gdje to stanište i ekološki uslovi dozvoljavaju da je u ovim uslovima i za dosta dugo vremena važnije usmjeriti aktivnost u pravcu melioracije drvnog fonda na što većim površinama pa i pod cijenu njegovog privremenog smanjenja na tretiranim površinama, nego zanositi se tezama u maksimalnoj proizvodnji po jedinici površine. Od ovakvog načina tretmana mogu se izuzeti samo one sastojine, koje su po kvaliteti i općenito povoljnoj strukturi dovoljno uređene da se već sada mogu tretirati jednom od efikasnijih metoda gospodarenja. U pravilu pojedine sastojine moraju dobiti kompletnu ocjenu po svim taksacijskim i gospodarskim elementima, pa tek na osnovu toga smjernice gospodarenja mogu biti dovoljno stručne i konkretne. Tako radeći, pronaći će se veće količine drvnih masa i sastojina, koje kod sadašnjeg stanja nemaju nikakvih uslova za perspektivnu proizvodnju i prirast kvalitetnih drvnih masa. To bi bile one drvne mase i sastojine koje treba u granicama mogućnosti čim prije zamijeniti kvalitetnim novim naraštajem i eventualno produktivnijim vrstama, za razliku od onih sastojina (a tih je najviše) koje treba relativno jačim zahvatima očistiti od nekvalitetnih stabala i ujedno vršiti kompletiranja (uglavnom očetinjavanje). Tek na preostalom dijelu sastojina mogu se primjenjivati gospodarske metode, inače razređene u pravcu maksimalne proizvodnje drvnih masa po jedinici površine. 3. Podaci, koje je do sada šumarstvo davalo drv. industriji o alimentaciji sirovina bili su previše kratkoročni i prilično nesigurni. Bez dugoročnijih i dovoljno sigurnih podataka o količinama pojedinih sortimenata za 10 i 20 godina drvna industrija nije u stanju predviđati organizaciju rentabilne i sigurne proizvodnje. Međutim činjenica je da je prosperitet šumarstva neposredno ovisan o kvaliteti i produktivnosti industrijske prerade šumskih proizvoda. Zbog toga je također potrebno konkretnije prostudirati stanje drvnog fonda i njegovih proizvodnih mogućnosti te na osnovu toga prezentirati sigurne i dugoročne podatke o alimentaciji drvne industrije. 4. Da čistim bukovim sastojinama, osim zaštitnih terena nije uputno preborno gospodariti, pa je u vezi toga potrebno izvršiti korekture u stavovima i pristupiti primjeni onih načina zahvata, pomoću kojih se zbilja osigurava potencijalna produktivnost pojedinih šumskih tala. Kvalitetno pomlađivanje bukve odigrava se u naletu (gustom poniku — biljka biljku štiti) a to je prvi i najglavniji preduvjet za uzgoj kvalitetnih bukovih sastojina. Prema tome i zahvate prilikom sječe treba podčiniti toj okolnosti. 5. Da li je korisnije kod prebornog gospodarenja radi maksimalne proizvodnje forsirati promjere stabala 60 cm i više i na taj način djelovati djelomično na |