DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 93 <-- 93 --> PDF |
VRIJEDNOST SADAŠNJEG ETATA U .ODNOSU NA NORMALNI O potrebi i neophodnosti zahvata na sanaciji drvnog fonda prebornog područja, jasno govore podaci iz priložene tabele 5. »Komparativni prikaz vrijednosti sadašnjeg i budućeg godišnjeg etata na prebornom području«. U toj tabeli uvršteni su u stvari podaci iz tabela 3. i 4. o količinama i napadu pojedinih sortimenata i obračunati u brutto iznosima prema vrijednostima na tržištu. Prema navedenim podacima izlazi da sadašnji godišnji etat na prebornom području vrijedi svega oko 8,,056,379.000 dinara u odnosu na moguću vrijednost normalnog etata od oko 17„167,774.000 dinara, ili svega oko 47% od moguće vrijednosti godišnjeg etata. Nadalje, pada u oči, da normalni etat bukve od oko 540.000 m3, vrijedi čak i nešto više od vrijednosti sadašnjeg etata, koji iznosi 817.248 m3, zapravo od etata koji je veći za oko 277.000 m3. Pođemo li od činjenice da proizvodni troškovi po jednom m13 brutto drvne mase bukve iznose u prosjeku najmanje 4.000 d, to znači da je šumarstvo samo u tome slučaju na račun nekvalitetne drvne mase opterećeno godišnje sa negativnih oko 110,800.000 d. Stoga nije nikakvo čudo što se ona šumska gospodarstva, koja sada imaju pretežno bukovinu, bore s financijskim poteškoćama. Vrijednost brutto mase jednog m3 bukovine iznosi sada u prosjeku 4.610 d, a trebala bi iznositi oko 7.320 d, ili za 1,6 puta više, dok kod četinjača ta razlika iznosi 8.920 u odnosu na 9.860 d, ili za 1,1 puta više. Važno je također uočiti da index vrijednosti jedinice drvne mase jele (četinjača) u odnosu na bukvu sada iznosi 1,9 a u slučaju normalnih (zadovoljavajućih) kvaliteta drvnih masa trebao bi iznositi 1,4. I taj podatak ukazuje na sadašnju naročito lošu prosječnu kvalitetu sastojina bukve. Posebno je važno uočiti da u slučaju normalnog stanja sastojina, index gospodarske vrijednosti jele u odnosu na bukvu, obzirom na za oko 40i% veći proizvodni potencijal na odgovarajućim staništima, iznosi čak oko 2,0. Kao što se vidi, svi izneseni podaci očito ukazuju na neodgodivu potrebu zahvata na sanaciji drvnog fonda prebornog područja, naročito u pogledu normaliziranja fonda i prosječne kvalitete drvnih masa u sastojinama, a posebno na potrebu i korisnost forsiranja proširenja areala četinjača na račun areala listača. PROVEDBA RADOVA NA SANACIJI DRVNOG FONDA Prije pristupanja razradi ovakvog programa mišljenja smo, da bi trebalo raščistiti slijedeće pojmove: 1. Koja šumska staništa stvarno imaju sve karakteristike zaštitnih terena. Cesto se naime događa da se u tu kategoriju svrstavaju pojedina staništa samo radi toga što su malo više nagnuta i više ili manje kamenita. Međutim, kada se udubimo malo bolje u konkretno stanje pojedinih takvih objekata, onda dolazimo do zaključka, da se tu ipak radi o potpuno normalnim šumskim tlima sa normalnim proizvodnim mogućnostima i u pogledu mogućnosti regeneracije i u pogledu organizacije radova na sječi, bez nekih posebnih opasnosti od erozije i degradacije tla. Prema tome ,potrebno je ograditi se od proizvoljnih i nedovoljno dokumentiranih sudova o isključivo zaštitnoj ulozi pojedinih šumskih terena i staništa. |