DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Prednji podaci navode na zaključak da za sanaciju stanja drvnog fonda četinjača na opisivanom području, nije toliko bitno provoditi relativno malo nagomilavanje masa i to na glavnici dobrim dijelom loše kvalitete, koliko je bitno, kao što je već naprijed spomenuto, napregnuti sve snage da se areal četinjača što više i čim prije proširuje na račun listača, ili bolje reći bukve. Prema dvadesetogodišnjem planu razvitka drvarske industrije, iskazane su slijedeće najnužnije potrebe sirovina od četinjača: Potrebe na četinjačama m3 u godini 1964. 1970. 1980. Trupci za rezanje 220.000 220.000 220.000 Celulozno drvo 180.000 200.000 210.000 Jamsko drvo 27.000 27.000 27.000 Ogrjevno drvo 20.000 10.000 5.0OO Ukupno netto masa: 447.000 457.000 462.000 Potrebno sijeci brutto (x 1,25) 558.750 571.250 577.250 Postotak od postojećeg drvnog fonda 1,8!°/» 1,8%> 1,9°/» Etat prema 7-godišnoem planu 480.722 480.722 480.722 Ostaje nepokrivrena potreba za 78.028 m3 90.528 m3 97.5:28 m3 Vidjeli smo već da etat prema 7-godišnjem planu iznosi svega l^/o od postojećeg drvnog fonda, a prema prednjoj tabeli manji je od iskazanih potreba za 78.028 m3 do 97.528 m´3 u odnosu na godine 1964. do 1980. Također prema prednjoj tabeli dolazimo do podataka, ukoliko bi od postojećeg fonda podmirivali cjelokupnu iskazanu potrebu na sirovinama od četinjača, da bi taj zahvat još uvijek iznosio svega 1,8% u godinama 1964. i 1970., a 1,9% u godini 1980. Dakle u najmanju ruku ne veći od sadašnjeg prirasta drvne mase, a prilično manji od prirasta kojega ćemo dobivati nakon provedenih sječa najnekvalitetnijih i prezrelih drvnih masa. Mi znamo, da je izvjesnim planovima zacrtano, da se manjkovi na sirovinama četinjača podmire u relativno kratkom roku (10—20 godina) forsiranom proizvodnjom drvnih masa četinjača brzog rasta s tim, da je poseban akcenat u tome dan osnivanju četinjarskih plantaža. Bilo bi nepravilno stati na stanovište da je nekorisno podržavati neophodnost proširenja areala četinjača i izvan područja obraslih šumskih površina. Naprotiv to će nam dobro doći u svakom pogledu. Međutim to ne smije biti razlog da se zapostavlja briga o onim drvnim masama koje se mogu dobiti ili proizvesti na dijelu površina koje su obrasle šumom, za razliku od drvnih masa proizvedenih na novim površinama. Ovo ne samo radi toga što su drvne mase s područja postojećih šuma jeftinije (iako to na prvi pogled ne izgleda tako) nego još više radi toga što osvajanjem novih površina pod šumske kulture za koje ima interesa i poljoprivreda (naročito sela) dolazimo u stanje priličnog broja nedovoljno rješenih pitanja. Dokumentaciju o dodirnutoj problematici i dosadašnjim rezultatima rada na plantažiranju četinjača, red je da obrade oni stručnjaci, kojima je uzgoj |