DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Navedeni etat od 720.000 m3 kojega ćemo imati nakon dvadesetogodišnjeg sistematskog iskorišćavanja sada već kvalitetnijih drvnih zaliha, garantira nam učešće najmanje 25% tehničke oblovine ili 180.000 m3 (20.000 m3 više nego sada) a celuloznog drveta najmanje 22% ili 158.000 m3, što garantira podmirenje sada iskazane proizvodne kvote. Postavka inače opravdana, o intenzivnom zahvatu u nekvalitetne bukove drvne mase u korist proširenja areala četinjača neizbježno zahtijeva čvrstu i ujedno ekonomski realističnu organizaciju provođenja takvih mjera. Kod ovakvog načina rada dolazi do potrebe bezkompromisnog izvršavanja uzgojnih zadataka i po obimu i po kvaliteti. To svakako zahtijeva solidnu i iscrpnu razradu privrednih planova. Iz svega naprijed izloženog dolazimo do zaključka da će-biti potrebno u izvjesnom dužem razdoblju namjerno tj. sistematski zahvatiti u drvni fond li: stača (bukve) i preko prirasta. Koliki će ti zahvati biti i koliki etat, tokom toga sanacionog razdoblja, bilo bi suviše proizvoljno sada predviđati. Važno je međutim uvidjeti, da je to jedini prihvatljiv put ka sanaciji stanja drvnog fonda na prebornom području SR Hrvatske, a možda i u nekim drugim republikama, dok će se visina etata bukve za pojedina razdoblja morati utvrđivati u skladu s ostvarivanjem povećanja areala četinjača kao i potrebama na sirovinama bukve, ne samo u pogledu potražnje, nego i mogućnosti plasmana nekih manje vrijednih sortimenata. Uz pretpostavku, da će provođenje ovakvih zahvata biti na odgovarajućoj gospodarskoj i biološkoj visini, a to se mora obezbijediti, vidjeli smo iz komparativneg prikaza u tabeli 3., da nema mjesta bojazni da će biti ugroženo snabdijevanje traženim sirovinama, pa i onda kada se u krajnjem slučaju etat bukve smanji za skoro 300.000 m´3. Naprotiv. četinjače: Vidjeli smo da je prema 7-godišnjem planu godišnji etat četinjača, predviđen u visini od 481.000 m3, što od postojećeg drvnog fonda od 31,198.000 m3. iznosi u prosjesu 1,5%. Kako se prirast četinjača prema već spomenutim podacima kreće oko 2%, pa možda i nešto više, to znači da se predviđeni godišnji etat kreće u granicama od oko 75% od prirasta. Budući je postojeći drvni fond manji za 67.015 — 31.138 = 35.817 miliona kubika od normalnog stanja potpuno je razumljivo i jasno da se je iskazanim etatom nastojalo tražiti rješenje na sanaciji i povećanju drvnog fonda četinjača. Međutim, ako pogledamo podatke iz tabele 4., »Prikaz etata četinjača u prebornim šumama prema 7-godišnjem planu u odnosu na mogući etat na bazi normalnog stanja sastojina«, vidjet ćemo da nam sadašnji etat daje u prosjeku svega 53% tehničke oblovine, a trebalo bi biti barem 70%, tada postaje jasno, da nam je i postojeći fond četinjača daleko ispod prosječne kvalitete. U tome pogledu naročito je kritično stanje kod šumskih gospodarstava Senj, Ogulin i Gospić, gdje se napad tehničke oblovine od brutomase kreće svega od 43 do 47%. Zapravo više nego mizerno. Nažalost to je tako, a rezultat takvog stanja je previše velika zastupljenost prezrele oštećene i nekvalitetne drvne mase stabala. Na osnovu vlastitog poznavanja, oslanjajući se uz to i na ocjenu iskusnijih stručnjaka s toga područja, od ukupnog fonda četinjača na prebornom području drvna masa nekvalitetnih stabala, koja nisu sposobna za daljnju produkciju i odgovarajući prirast, kreće se u prosjeku između 30 i 40%. U svakom slučaju ta je situacija, osim Šumskog gospodarstva Delnice na području ostala tri gospodarstva još puno gora, a najgora na području š. g. Senj. |