DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Dakle, u drvnom fondu bukve koji iznosi 40,288.000 m3 oko 40´% drvne mase nema nikakvih uslova da posluži kao osnova (glavnica) za buduću proizvodnju i gomilanje zaliha bukovine. Prema tome u određenom razdoblju treba iskoristiti tj. ukloniti sa staništa 16,115.000 m3 nekvalitetne bukovine, sa zadatkom da se uz odgovarajuću akciju očetinjavanja, areal četinjača povećava a ujedno da se hotimično snizuje drvni fond bukve, no da se ujedno kvalitetno znatno poboljšava. Kako etat bukovine prema 7-godišnjem planu iznosi godišnje 817.248 m3, to će se fond od 16,115.000 m3 iskoristiti za okruglo 20 godina. U ovome će se zahvatiti dobrim dijelom drvne mase iz najdebljih razreda. Prema tome kao glavnica ostaje ne samo kvalitetniji, već u prosjeku tanji i vitalniji drvni fond. Na ovome i ovakvom drvnom fondu (glavnici) postotak volumnog prirasta se povećava i približno se kreće oko 2%. Prema tome ćemo nakon 20 godina imati slijedeći fond bukovine: (40,288.000 — 16,115.000) x 1, 022« = 36,000.000 m3 U daljnjem iskorišćavanju ova nam glavnica garantira etat od najmanje 2% tj. oko 720.000 ni3. Zapravo etat koji je za oko 100.000 m3 bruto mase manji od prethodnog, ali po količini i vrijednosti sortimenata barem toliko vrijedan koliko prethodni. Pogledamo li podatke iz priložene tabele 3. »Prikaz etata bukve u prebornim šumama prema 7-godišnjem planu u odnosu na mogući etat na bazi normalnog stanja sastojina«, pada naročito u oči, da prema 7-godišnjem planu etat bukovine iznosi 817,248 m3 i da od toga napada svega 20% tehničke oblovine tj. svega 160.541 m3 i 19% celuloznog drveta u visini od 152.171 m3. Naprotiv, iz navedene tabele vidimo da se normalni etat bukovine treba kretati u granicama 540.000 m3, uz prosječno iskorišćenje tehničke oblovine najmanje 40´% i celuloze 28%. U tome slučaju za podmirenje potreba industrije još uvijek napada oko 216.000 m3 istih tih sortimenata oblovine, tj. za preko 50.000 ni3 više, i uz to znatno kvalitetnijih i vrednijih. Isto tako ne smanjuje se ni napad celuloznog drveta. Zapravo, kod etata manjeg godišnje za blizu 300.000 m3 ne samo da se podmiruju potrebe kritičnih sortimenata, već se njihov napad povećava i po količini i kvaliteti. Na pr. oblovine za ljuštenje kod smanjenog etata, s obzirom na odgovarajuću kvalitetu sastojina, napada godišnje oko 75.000 m13, u odnosu na sadašnjih ukupno oko 14.000 m3. Prednji podatak očito govori u prilog teze da je potpuno pogrešno izravna: vati etat sa prirastom (koji je kod loših sastojina i onako dubiozan) i na taj način provoditi politiku povećavanja drvnog fonda. Naprotiv, takva rješenja bi nas brzo dovela u bezizlaznu situaciju: s jedne strane ne bismo raspolagali nikakvim drvnim fondom na kojemu bi dugoročno mogli zacrtavati perspektivno normaliziranje sastojina, a s druge imali bi veliki etat po brutto drvnoj masi, a po potrebnim tehničkim sartimentima — totalni vacuum. Ukoliko bi netko našao za potrebno da provjerava navedene podatke o kvaliteti sastojina bukve i napada pojedinih sortimenata, onda te podatke ne treba tražiti u literaturi, već prije u operativi šumske i pilanske proizvodnje. Svi spomenuti podaci upotrebljeni su iz vlastitih iskustava i još uvijek uzimani s izvjesnom rezervom. Na pr. napad od 40% bukove oblovine, nije pokazatelj za maksimalna dostignuća u uzgoju šuma, već pokazatelj za malo bolje srednjekvalitetne bukove sastojine. 250 |