DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Stoga smatramo da je svrsishodnije da se ovdje razmotri iskazani godišnji etat u odnosu na postojeće drvne zalihe. Osim toga bit će potrebno dati barem približnu ocjenu o drv. zalihama u postojećem drv. fondu s kojima se u budućoj proizvodnji može računati, za razliku od zaliha koje su prezrele i nekvalitetne pa radi toga ne predstavljaju glavnicu koja svojim prirastom može garantirati pozitivne rezultate. Naprotiv, taj dio drvnih zaliha upravo predstavlja biološki a djelomično i ekonomski balast. Analogno prednjim postavkama također je potrebno razmotriti koliki se prirast može ostvariti na ostatku odgovarajućeg (perspektivnog) drvnog fonda za ono vrijeme, dok se u granicama iskazanog etata ne iskoristi spomenuti ostatak nekvalitetnog drvnog fonda: a) Iskazani godišnji etat prema 7-godišnjem planu, u odnosu na postojeći drvni fond: Listača Četinjača Ukupno Drvni fond u 000 m3 40.288 31.198 71.486 Etat u 000 m3 832 481 1.313 Postotak od drvnog fonda: 2,1% 1,5% 1,8% Iz prednjeg prikaza vidimo, da je 7-godišnjim planom predviđena sječa listača u prosjeku 2,1% od ukupnog drvnog fonda listača, a četinjače svega 1,5% od fonda četinjača, tj. u prosjeku od ukupnog drvnog fonda 1,8%. Usporedivši ove podatke s postocima mogućeg volumnog prirasta a na bazi podataka o volumnom prirastu po debljinskim razredima za jelu (Dr KLEPAC — »Uređivanje šuma« — skripta 1959) te na osnovu prikupljenih podataka kod Instiuta za šumarska i lovna istraživanja SRH (ing. Dražen CESTAR) može se zaključiti da etat od 1,8% u prosjeku približno odgovara prosjeku volumnog prirasta u odnosu na stvarno stanje sastojina, zastupljenost vrsta, debljinske razrede i drugo. Međutim etat listača u visini od 2,1% svakako je veći za oko 0,5% od mogućeg prirasta obzirom na loše stanje i neuređenost sastojina. Naprotiv etat četinjača u visini 1,5% manji je za 0,5—1,0% od stvarno mogućeg prirasta. Na prvi pogled, a s obzirom i na stanje drvnih zaliha ispod normale, dolazi se do zaključka, da bi etat listača trebalo smanjiti barem za 0,5% od ukupnog drvnog fonda, ukoliko želimo postepeno dostići kotu normalnog fonda, a etat četinjača ne povišavati s tendencijom bržeg povećanja i inače preniskog fonda četinjača, te poboljšanja omjera u odnosu na bukvu. Stvari međutim drugačije stoje: Listače (bukva): Naime, s obzirom na činjenicu da su dugi niz godina čak i za ogrjev sječena kvalitetnija i najkvalitetnija bukova stabla (unazad četiri decenija i više bukovo je tehničko drvo imalo slab plasman na tržištu) u sastojinama, a na tlu su ostajala stabla slabije kvalitete i škart, stabla u sadašnjem drvnom fondu lišćara (bukve) na prebornom području nalazi se najmanje 40% drvne mase bez ikakve ih s relativno malom tehničkom vrijednosti. S druge strane, u sastojinama koje još uvijek imaju prašumsku strukturu, pretežan je dio bukovih stabala nekvalitetan i prezreo. |