DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 85     <-- 85 -->        PDF

prašumskog tipa. U takvim sastojinama prevladavaju srednji i deblji deblj. raz.,
podmlatka ima relativno malo, pa radi toga manjkaju i drvne mase iz prva dva
debljinska razreda. Zapravo takve su sastojine pretežno zagušene i, gledano po
visini, formirane su pretežno u jednoj etaži i to onoj najvišoj. To je uzrok, gledano
vremenski dalje unazad, da nije dolazilo do pomlađivanja u onoj mjeri,
koliko je potrebno da se produktivnost tla održi na odgovarajućem nivou. Upravo
nas ta okolnost upućuje na zaključke da će biti potrebno pronalaziti sva moguća
rješenja da se regeneracija ubrza i to pretežno u korist četinjača. U svakom
slučaju, obzirom na izloženo u buduće se neće moći izbjeći zahvati na podsijavanju
četinjača i kompletiranju gotovim biljkama i to na što većim površinama.


Valja podvući, gledajući pojedine sastojine i objekte, da struktura drvnog
fonda po debljinskim razredima znatno ili potpuno odstupa od normalne preborne
strukture. Zapravo radi se o sastojinama od degradiranih do dvoetažnih (izvršene
oplodne sječe), ili pak sastojinama s nagomilanim drvnim masama sa
isključivom zastupljenosti debelih i srednjih debljinskih razreda. Navedena
okolnost dovodi nas do zaključaka da će biti potrebno sastojine razvrstati u
dvije glavne grupe. U prvu grupu bi došle mješovite sastojine četinjača i listača,
koje i po svojoj debljinskoj strukturi pružaju sve preduvjete za primjenu metoda
za preborno gospodarenje. Međutim u drugu grupu došle bi sve čiste sastojine,
naročito bukve, u kojima će u sadašnjem stanju trebati primijeniti razne i uvijek
konkretne zahvate od dovršnih sjekova do izrazitih melioracijskih sječa,
uz redovito i veoma intenzivno očetinjavanje.


Predodžba o stvarnom stanju drvnog fonda ne bi nam bila dovoljno jasna
ukoliko se ne bismo osvrnuli i na kvalitetno stanje sastojina. Zapravo za donošenje
odluka o smjernicama budućeg gospodarenja ponekad je to najpresudniji
faktor kada se god radi o sastojinama loše kvalitete i takvim sastojinama koje
ni izdaleka nisu u stanju da nam, podržavajući njihov vijek rasta, dadu odgovarajuće
prinose ni po količini drvne mase, a još manje po kvaliteti.


Prema tome bit će jako važno razmotriti podatke o etatu iz 7-godišnjeg
plana po ukupnoj drvnoj masi i ostalim gospodarski interesantnim elementima
u odnosu na normalni etat i po količini i po relativno zadovoljavajućoj kvaliteti
sastojina.


Prije toga potrebno je osvrnuti se na proizvodne mogućnosti sastojina sada
i u skorijoj budućnosti.


PRIRAST I ETAT


S obzirom da prirast na dobrom dijelu ovoga područja nije izmjeren (na
pr. područje Like), već iskazan iskustvenim ocjenama, stojimo na stanovištu da
nema svrhe s takovim podacima ovdje operirati. Osim toga nema puno svrhe
operirati ni sa takvim podacima, gdje je prirast utvrđivan na konkretnoj masi,
ne vodeći pri tome računa o relativno velikoj zastupljenosti nekvalitetnih drvnih
zaliha. Podaci lišeni tako obrađenih elemenata mogu nas dovesti do potpuno
krivih zaključaka pa i takvih, da gledano u naprijed, računamo djelomično i
s takvim prirastom i na osnovu toga etatom, koji bi za proizvodnju značio
upravo gubitak na vremenu, tj. s prirastom koji je s obzirom na lošu kvalitetu
drvnih masa ekonomski i tehnološki potpuno bezvrijedan, zapravo negativan.