DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Razmatrajući situaciju sadašnjeg drvnog fonda u odnosu na potrebno približno normalno stanje dolazimo pomoću tabele 1. do slijedećih zaključaka: 1. Da je sadašnji drvni fond u odnosu na normalno stanje manji za oko 94,075.000 — 71,485.000 = 22,590.000 ni3, ili u prosjeku smanjen za 24%-U tome je pogledu najteža situacija na području Šumskog gospodarstva Sen j gdje to odstupanje iznosi čak 32%. Na području Šumskog gospodarstva Gospi ć odstupanje iznosi 30%, Oguli n 21%, dok je na području Šumskog gospodarstva Delnic e odstupanje najmanje i iznosi svega 13%. 2. Drvni fond četinjača na ovome području u odnosu na zastupljenost prema listačama i normalno stanje podbacuje na području Šumskog gospodarstva D e 1 n i c e za 28%, Senj 64%, Ogulin 47% i Gospić 72%. 3. Drvni fond četinjača u odnosu na normalno stanje iznosi po ha: Delnic e 189 m3, a trebalo bi da bude 262 m3, Sen j 66 m3, dok je normala 217 m3, Ogulin 114 ms, umjesto 224 m3 i Gospić 59 m3 umjesto 210 ni3. 4. Drvna masa listača po hektaru u odnosu na poželjnu smjesu i normalno stanje veća je u prosjeku na cijelom području za 135 — 92 = 43 m3, na području Delnica 116 — 88 = 28 m´3, Senja 113 — 93 = 23 m3 Ogulina 129 — 96 = 33 ni3 i Gospića 152 — 90 = 62 m3. Slijedi zaključak da je na cijelom području drvni fond listača veći od normalnog stanja za 40,287.000 — 27,060.000 = 13,227.000 m3. Valja napomenuti da je u tabeli 1. normalni drvni fond po hektaru računat uz djelomičnu primjenu podataka po trećoj normali (Dr KLEPAC: »Novi sistem uređivanja šuma«), a djelomično uz primjenu prikupljenih podataka izravnao sa područja o kojem je ovdje riječ. Zastupljenost četinjača računata je u prosjeku za područje Š. g. Delnice sa 75%, a za ostala područja 70%. Tabela 2. Struktura drvnog fonda po debljinskim razredima Debljinski Fond sada Po Klepčevoj III niormali razred jela/bukva trebalo bi biti približno: u 000 m3 !/. / u 000 m8 10—20 cm 5.360 7,5 7 6.585 21—30 cm 9.949 13,8 20 18.815 31—40 cm 14.217 19,8 23 21.637 41—50 cm 15.858 22,5 21 19.756 51—60 12.875 18,0 18 16.934 61—70 cm 7.350 10,2 11 10.348 71 i više 5.877 8,2 Ukup n o: 71.486 100,0 100 94.075 Od toga četinjače 31.198 67.015 Iz tabele 2. vidi se da je u cjelini gledano struktura po debljinskim razredima u odnosu na normale po Dr KLEPCU prilično povoljno raspoređena. Jače odstupanje na niže jedino se pojavljuje kod debljinskog razreda 21—30, cm (zastupljenost 13,8%, a trebalo bi biti oko 20%). S obzirom da se ovdje radi o konkretnim drvnim masama bilo bi zapravo bolje da se u ovome debljinskom razredu pojavljuje zastupljenost i preko 20%. U tome slučaju, gledano u budućnost, moglo bi se računati s povoljnijim postotkom volumnog prirasta. S druge strane potpuno je logično da se u najtanjim debljinskim razredima pojavljuje izvjesna praznina, s obzirom na činjenicu, da se na ovome području pretežno radi o sastojinama, koje su u vrijeme tretmana pretežno bile potpuno ih djelomično |