DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 83 <-- 83 --> PDF |
PROBLEMATIKA GOSPODARENJA SUMAMA NA PODRUČJU GORSKOG KOTARA I LIKE Ing. FERDO SULENTlC Povećanje potreba na sirovinama od drveta gotovo u svim oblicima, a naročito na pilanskoj oblovini i drvetu za kemijsku preradu, prisiljava nas iz dana u dan da s sjedne strane sve više napinjemo planove sječa a sa druge, i upravo radi toga, da razmatramo sadašnje stanje sastojina, njihove proizvodne mogućnosti sada i u budućnosti, tj. u ono vrijeme kada bi se te sastojine moglo i trebalo privesti relativno normalnom stanju ne samo u pogledu količine drvnog fonda, već i zastupljenosti pojedinih vrsta na konkretnim staništima, kvalitete drvnog fonda u sastojinama, njegove vrijednosti i drugo. Radi opširnosti ove tematike, u članku osvrnut ćemo se na stanje drvnog fonda isključivo prebornih šuma i to na području sadašnjih Šumskih gospodarstava Ogulin, Senj, Gospić i Delnice. Pristupimo dakle razmatranju stanja i strukture drvnog fonda na spomenutom području. Tabela 1. Obrasla površina i drvni fond sada i u odnosu na normalno stanje Područje šumskog gospodarstva Opi s Delnice Senj Ogulin Gospić Ukupno Obrasla površina ha Fond četinjača 000 m3 Zastupljenost´/o Fond listača 000 m3 Zastupljenost ,0/o Fond ukupno 000 m3 Po hektaru prosjek m3/ha Fo hektaru četinj. m3/ha Po hektaru listaće nvVha Normalan prosjek m3/ha Normala četinjače nvVha Normala listače m3/ha Normalni fond 000 im3 Od toga četinjače 000 m3 Od toga listaće 000 m3 68.394 12,903 62 7.967 38 20.870 305 189 116 350 262 88 23.938 17.919 6.019 Odstupanje od normalnog stanja prosjek u 9/o Odstupanje četinjača u */« 13 28 63.368 4.892 37 8.452 63 13.344 179 66 113 310 217 93 19.644 13,751 5.893 32 64 60.274 7.147 47 8.127 53 15.274 243 114 129 320 224 96 19.288 13.501 5.787 21 47 104.018 6.256 28 15.741 72 21.997 291 5» 152 300 210 90 31.205 21.844 9.361 30 72 296.054 31.198 44 40.287 56 71.485 241 106 135 318 226 92 94.075 67.015 27.060 24 53 * Referat pripremljen za savjetovanje na godišnjoj skupštinu Saveza šumarskih društava Hrvatske u junu 1964. g. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Razmatrajući situaciju sadašnjeg drvnog fonda u odnosu na potrebno približno normalno stanje dolazimo pomoću tabele 1. do slijedećih zaključaka: 1. Da je sadašnji drvni fond u odnosu na normalno stanje manji za oko 94,075.000 — 71,485.000 = 22,590.000 ni3, ili u prosjeku smanjen za 24%-U tome je pogledu najteža situacija na području Šumskog gospodarstva Sen j gdje to odstupanje iznosi čak 32%. Na području Šumskog gospodarstva Gospi ć odstupanje iznosi 30%, Oguli n 21%, dok je na području Šumskog gospodarstva Delnic e odstupanje najmanje i iznosi svega 13%. 2. Drvni fond četinjača na ovome području u odnosu na zastupljenost prema listačama i normalno stanje podbacuje na području Šumskog gospodarstva D e 1 n i c e za 28%, Senj 64%, Ogulin 47% i Gospić 72%. 3. Drvni fond četinjača u odnosu na normalno stanje iznosi po ha: Delnic e 189 m3, a trebalo bi da bude 262 m3, Sen j 66 m3, dok je normala 217 m3, Ogulin 114 ms, umjesto 224 m3 i Gospić 59 m3 umjesto 210 ni3. 4. Drvna masa listača po hektaru u odnosu na poželjnu smjesu i normalno stanje veća je u prosjeku na cijelom području za 135 — 92 = 43 m3, na području Delnica 116 — 88 = 28 m´3, Senja 113 — 93 = 23 m3 Ogulina 129 — 96 = 33 ni3 i Gospića 152 — 90 = 62 m3. Slijedi zaključak da je na cijelom području drvni fond listača veći od normalnog stanja za 40,287.000 — 27,060.000 = 13,227.000 m3. Valja napomenuti da je u tabeli 1. normalni drvni fond po hektaru računat uz djelomičnu primjenu podataka po trećoj normali (Dr KLEPAC: »Novi sistem uređivanja šuma«), a djelomično uz primjenu prikupljenih podataka izravnao sa područja o kojem je ovdje riječ. Zastupljenost četinjača računata je u prosjeku za područje Š. g. Delnice sa 75%, a za ostala područja 70%. Tabela 2. Struktura drvnog fonda po debljinskim razredima Debljinski Fond sada Po Klepčevoj III niormali razred jela/bukva trebalo bi biti približno: u 000 m3 !/. / u 000 m8 10—20 cm 5.360 7,5 7 6.585 21—30 cm 9.949 13,8 20 18.815 31—40 cm 14.217 19,8 23 21.637 41—50 cm 15.858 22,5 21 19.756 51—60 12.875 18,0 18 16.934 61—70 cm 7.350 10,2 11 10.348 71 i više 5.877 8,2 Ukup n o: 71.486 100,0 100 94.075 Od toga četinjače 31.198 67.015 Iz tabele 2. vidi se da je u cjelini gledano struktura po debljinskim razredima u odnosu na normale po Dr KLEPCU prilično povoljno raspoređena. Jače odstupanje na niže jedino se pojavljuje kod debljinskog razreda 21—30, cm (zastupljenost 13,8%, a trebalo bi biti oko 20%). S obzirom da se ovdje radi o konkretnim drvnim masama bilo bi zapravo bolje da se u ovome debljinskom razredu pojavljuje zastupljenost i preko 20%. U tome slučaju, gledano u budućnost, moglo bi se računati s povoljnijim postotkom volumnog prirasta. S druge strane potpuno je logično da se u najtanjim debljinskim razredima pojavljuje izvjesna praznina, s obzirom na činjenicu, da se na ovome području pretežno radi o sastojinama, koje su u vrijeme tretmana pretežno bile potpuno ih djelomično |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 85 <-- 85 --> PDF |
prašumskog tipa. U takvim sastojinama prevladavaju srednji i deblji deblj. raz., podmlatka ima relativno malo, pa radi toga manjkaju i drvne mase iz prva dva debljinska razreda. Zapravo takve su sastojine pretežno zagušene i, gledano po visini, formirane su pretežno u jednoj etaži i to onoj najvišoj. To je uzrok, gledano vremenski dalje unazad, da nije dolazilo do pomlađivanja u onoj mjeri, koliko je potrebno da se produktivnost tla održi na odgovarajućem nivou. Upravo nas ta okolnost upućuje na zaključke da će biti potrebno pronalaziti sva moguća rješenja da se regeneracija ubrza i to pretežno u korist četinjača. U svakom slučaju, obzirom na izloženo u buduće se neće moći izbjeći zahvati na podsijavanju četinjača i kompletiranju gotovim biljkama i to na što većim površinama. Valja podvući, gledajući pojedine sastojine i objekte, da struktura drvnog fonda po debljinskim razredima znatno ili potpuno odstupa od normalne preborne strukture. Zapravo radi se o sastojinama od degradiranih do dvoetažnih (izvršene oplodne sječe), ili pak sastojinama s nagomilanim drvnim masama sa isključivom zastupljenosti debelih i srednjih debljinskih razreda. Navedena okolnost dovodi nas do zaključaka da će biti potrebno sastojine razvrstati u dvije glavne grupe. U prvu grupu bi došle mješovite sastojine četinjača i listača, koje i po svojoj debljinskoj strukturi pružaju sve preduvjete za primjenu metoda za preborno gospodarenje. Međutim u drugu grupu došle bi sve čiste sastojine, naročito bukve, u kojima će u sadašnjem stanju trebati primijeniti razne i uvijek konkretne zahvate od dovršnih sjekova do izrazitih melioracijskih sječa, uz redovito i veoma intenzivno očetinjavanje. Predodžba o stvarnom stanju drvnog fonda ne bi nam bila dovoljno jasna ukoliko se ne bismo osvrnuli i na kvalitetno stanje sastojina. Zapravo za donošenje odluka o smjernicama budućeg gospodarenja ponekad je to najpresudniji faktor kada se god radi o sastojinama loše kvalitete i takvim sastojinama koje ni izdaleka nisu u stanju da nam, podržavajući njihov vijek rasta, dadu odgovarajuće prinose ni po količini drvne mase, a još manje po kvaliteti. Prema tome bit će jako važno razmotriti podatke o etatu iz 7-godišnjeg plana po ukupnoj drvnoj masi i ostalim gospodarski interesantnim elementima u odnosu na normalni etat i po količini i po relativno zadovoljavajućoj kvaliteti sastojina. Prije toga potrebno je osvrnuti se na proizvodne mogućnosti sastojina sada i u skorijoj budućnosti. PRIRAST I ETAT S obzirom da prirast na dobrom dijelu ovoga područja nije izmjeren (na pr. područje Like), već iskazan iskustvenim ocjenama, stojimo na stanovištu da nema svrhe s takovim podacima ovdje operirati. Osim toga nema puno svrhe operirati ni sa takvim podacima, gdje je prirast utvrđivan na konkretnoj masi, ne vodeći pri tome računa o relativno velikoj zastupljenosti nekvalitetnih drvnih zaliha. Podaci lišeni tako obrađenih elemenata mogu nas dovesti do potpuno krivih zaključaka pa i takvih, da gledano u naprijed, računamo djelomično i s takvim prirastom i na osnovu toga etatom, koji bi za proizvodnju značio upravo gubitak na vremenu, tj. s prirastom koji je s obzirom na lošu kvalitetu drvnih masa ekonomski i tehnološki potpuno bezvrijedan, zapravo negativan. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Stoga smatramo da je svrsishodnije da se ovdje razmotri iskazani godišnji etat u odnosu na postojeće drvne zalihe. Osim toga bit će potrebno dati barem približnu ocjenu o drv. zalihama u postojećem drv. fondu s kojima se u budućoj proizvodnji može računati, za razliku od zaliha koje su prezrele i nekvalitetne pa radi toga ne predstavljaju glavnicu koja svojim prirastom može garantirati pozitivne rezultate. Naprotiv, taj dio drvnih zaliha upravo predstavlja biološki a djelomično i ekonomski balast. Analogno prednjim postavkama također je potrebno razmotriti koliki se prirast može ostvariti na ostatku odgovarajućeg (perspektivnog) drvnog fonda za ono vrijeme, dok se u granicama iskazanog etata ne iskoristi spomenuti ostatak nekvalitetnog drvnog fonda: a) Iskazani godišnji etat prema 7-godišnjem planu, u odnosu na postojeći drvni fond: Listača Četinjača Ukupno Drvni fond u 000 m3 40.288 31.198 71.486 Etat u 000 m3 832 481 1.313 Postotak od drvnog fonda: 2,1% 1,5% 1,8% Iz prednjeg prikaza vidimo, da je 7-godišnjim planom predviđena sječa listača u prosjeku 2,1% od ukupnog drvnog fonda listača, a četinjače svega 1,5% od fonda četinjača, tj. u prosjeku od ukupnog drvnog fonda 1,8%. Usporedivši ove podatke s postocima mogućeg volumnog prirasta a na bazi podataka o volumnom prirastu po debljinskim razredima za jelu (Dr KLEPAC — »Uređivanje šuma« — skripta 1959) te na osnovu prikupljenih podataka kod Instiuta za šumarska i lovna istraživanja SRH (ing. Dražen CESTAR) može se zaključiti da etat od 1,8% u prosjeku približno odgovara prosjeku volumnog prirasta u odnosu na stvarno stanje sastojina, zastupljenost vrsta, debljinske razrede i drugo. Međutim etat listača u visini od 2,1% svakako je veći za oko 0,5% od mogućeg prirasta obzirom na loše stanje i neuređenost sastojina. Naprotiv etat četinjača u visini 1,5% manji je za 0,5—1,0% od stvarno mogućeg prirasta. Na prvi pogled, a s obzirom i na stanje drvnih zaliha ispod normale, dolazi se do zaključka, da bi etat listača trebalo smanjiti barem za 0,5% od ukupnog drvnog fonda, ukoliko želimo postepeno dostići kotu normalnog fonda, a etat četinjača ne povišavati s tendencijom bržeg povećanja i inače preniskog fonda četinjača, te poboljšanja omjera u odnosu na bukvu. Stvari međutim drugačije stoje: Listače (bukva): Naime, s obzirom na činjenicu da su dugi niz godina čak i za ogrjev sječena kvalitetnija i najkvalitetnija bukova stabla (unazad četiri decenija i više bukovo je tehničko drvo imalo slab plasman na tržištu) u sastojinama, a na tlu su ostajala stabla slabije kvalitete i škart, stabla u sadašnjem drvnom fondu lišćara (bukve) na prebornom području nalazi se najmanje 40% drvne mase bez ikakve ih s relativno malom tehničkom vrijednosti. S druge strane, u sastojinama koje još uvijek imaju prašumsku strukturu, pretežan je dio bukovih stabala nekvalitetan i prezreo. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 87 <-- 87 --> PDF |
ETATA BUKVE U PREBORNIM SUMAMA PREMA SEDMOGODIŠNJEM PLANU U ODNOSU NA MOGUĆ NA BAZI NORMALNOG STANJA SASTOJINA Stanje sada ´U os masa Delnice Senj Ogulin Gosipić Ukupno CP a Ukupn 3 3 3 3 Sortiment m* ">/o m «Vo m ms drvn a masa 176.738 100 115.280 100 170.000 100 355.230 100 870.248 100 540.000 ofolovina 28.727 16 21.150 18 47.748 20 62.916 18 160.541 20 — 216.000 ten je 2.526 9 1.900 8 4.898 10 4.404 7 13.728 9 2 75.600 rezanje I. 3.387 12 1.940 9 5.178 11 8.179 13 18.684 12 2 21.600 rezanje II. 9.050 32 6.060 28 17.398 36 25.796 41 58.304 36 7 64.800 rezanje III. 8.675 30 10.120 49 12.868 27 23.911 30 55.574 35 7 32.400 rezanje Po 4.565 16 1.130 6 7.406 16 626 1 13.727 8 2 43.200 drvo 524 1 — 524 — drvo 126.301 71 75.770 66 94.999 56 235.416 66 532.566 65 — 259.200 26.906 21 22.720 30 34.451 36 58.094 29 152.171 29 19 155.520 99.475 79 53.050 70 60.540 64 167.322 71 380.395 71 46 103.680 21.630 13 18.360 16 27.253 16 56.890 16 124.141 15 15 64.800 etat listača 179.816 110.500 178.000 355.230 831.546 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Dakle, u drvnom fondu bukve koji iznosi 40,288.000 m3 oko 40´% drvne mase nema nikakvih uslova da posluži kao osnova (glavnica) za buduću proizvodnju i gomilanje zaliha bukovine. Prema tome u određenom razdoblju treba iskoristiti tj. ukloniti sa staništa 16,115.000 m3 nekvalitetne bukovine, sa zadatkom da se uz odgovarajuću akciju očetinjavanja, areal četinjača povećava a ujedno da se hotimično snizuje drvni fond bukve, no da se ujedno kvalitetno znatno poboljšava. Kako etat bukovine prema 7-godišnjem planu iznosi godišnje 817.248 m3, to će se fond od 16,115.000 m3 iskoristiti za okruglo 20 godina. U ovome će se zahvatiti dobrim dijelom drvne mase iz najdebljih razreda. Prema tome kao glavnica ostaje ne samo kvalitetniji, već u prosjeku tanji i vitalniji drvni fond. Na ovome i ovakvom drvnom fondu (glavnici) postotak volumnog prirasta se povećava i približno se kreće oko 2%. Prema tome ćemo nakon 20 godina imati slijedeći fond bukovine: (40,288.000 — 16,115.000) x 1, 022« = 36,000.000 m3 U daljnjem iskorišćavanju ova nam glavnica garantira etat od najmanje 2% tj. oko 720.000 ni3. Zapravo etat koji je za oko 100.000 m3 bruto mase manji od prethodnog, ali po količini i vrijednosti sortimenata barem toliko vrijedan koliko prethodni. Pogledamo li podatke iz priložene tabele 3. »Prikaz etata bukve u prebornim šumama prema 7-godišnjem planu u odnosu na mogući etat na bazi normalnog stanja sastojina«, pada naročito u oči, da prema 7-godišnjem planu etat bukovine iznosi 817,248 m3 i da od toga napada svega 20% tehničke oblovine tj. svega 160.541 m3 i 19% celuloznog drveta u visini od 152.171 m3. Naprotiv, iz navedene tabele vidimo da se normalni etat bukovine treba kretati u granicama 540.000 m3, uz prosječno iskorišćenje tehničke oblovine najmanje 40´% i celuloze 28%. U tome slučaju za podmirenje potreba industrije još uvijek napada oko 216.000 m3 istih tih sortimenata oblovine, tj. za preko 50.000 ni3 više, i uz to znatno kvalitetnijih i vrednijih. Isto tako ne smanjuje se ni napad celuloznog drveta. Zapravo, kod etata manjeg godišnje za blizu 300.000 m3 ne samo da se podmiruju potrebe kritičnih sortimenata, već se njihov napad povećava i po količini i kvaliteti. Na pr. oblovine za ljuštenje kod smanjenog etata, s obzirom na odgovarajuću kvalitetu sastojina, napada godišnje oko 75.000 m13, u odnosu na sadašnjih ukupno oko 14.000 m3. Prednji podatak očito govori u prilog teze da je potpuno pogrešno izravna: vati etat sa prirastom (koji je kod loših sastojina i onako dubiozan) i na taj način provoditi politiku povećavanja drvnog fonda. Naprotiv, takva rješenja bi nas brzo dovela u bezizlaznu situaciju: s jedne strane ne bismo raspolagali nikakvim drvnim fondom na kojemu bi dugoročno mogli zacrtavati perspektivno normaliziranje sastojina, a s druge imali bi veliki etat po brutto drvnoj masi, a po potrebnim tehničkim sartimentima — totalni vacuum. Ukoliko bi netko našao za potrebno da provjerava navedene podatke o kvaliteti sastojina bukve i napada pojedinih sortimenata, onda te podatke ne treba tražiti u literaturi, već prije u operativi šumske i pilanske proizvodnje. Svi spomenuti podaci upotrebljeni su iz vlastitih iskustava i još uvijek uzimani s izvjesnom rezervom. Na pr. napad od 40% bukove oblovine, nije pokazatelj za maksimalna dostignuća u uzgoju šuma, već pokazatelj za malo bolje srednjekvalitetne bukove sastojine. 250 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Navedeni etat od 720.000 m3 kojega ćemo imati nakon dvadesetogodišnjeg sistematskog iskorišćavanja sada već kvalitetnijih drvnih zaliha, garantira nam učešće najmanje 25% tehničke oblovine ili 180.000 m3 (20.000 m3 više nego sada) a celuloznog drveta najmanje 22% ili 158.000 m3, što garantira podmirenje sada iskazane proizvodne kvote. Postavka inače opravdana, o intenzivnom zahvatu u nekvalitetne bukove drvne mase u korist proširenja areala četinjača neizbježno zahtijeva čvrstu i ujedno ekonomski realističnu organizaciju provođenja takvih mjera. Kod ovakvog načina rada dolazi do potrebe bezkompromisnog izvršavanja uzgojnih zadataka i po obimu i po kvaliteti. To svakako zahtijeva solidnu i iscrpnu razradu privrednih planova. Iz svega naprijed izloženog dolazimo do zaključka da će-biti potrebno u izvjesnom dužem razdoblju namjerno tj. sistematski zahvatiti u drvni fond li: stača (bukve) i preko prirasta. Koliki će ti zahvati biti i koliki etat, tokom toga sanacionog razdoblja, bilo bi suviše proizvoljno sada predviđati. Važno je međutim uvidjeti, da je to jedini prihvatljiv put ka sanaciji stanja drvnog fonda na prebornom području SR Hrvatske, a možda i u nekim drugim republikama, dok će se visina etata bukve za pojedina razdoblja morati utvrđivati u skladu s ostvarivanjem povećanja areala četinjača kao i potrebama na sirovinama bukve, ne samo u pogledu potražnje, nego i mogućnosti plasmana nekih manje vrijednih sortimenata. Uz pretpostavku, da će provođenje ovakvih zahvata biti na odgovarajućoj gospodarskoj i biološkoj visini, a to se mora obezbijediti, vidjeli smo iz komparativneg prikaza u tabeli 3., da nema mjesta bojazni da će biti ugroženo snabdijevanje traženim sirovinama, pa i onda kada se u krajnjem slučaju etat bukve smanji za skoro 300.000 m´3. Naprotiv. četinjače: Vidjeli smo da je prema 7-godišnjem planu godišnji etat četinjača, predviđen u visini od 481.000 m3, što od postojećeg drvnog fonda od 31,198.000 m3. iznosi u prosjesu 1,5%. Kako se prirast četinjača prema već spomenutim podacima kreće oko 2%, pa možda i nešto više, to znači da se predviđeni godišnji etat kreće u granicama od oko 75% od prirasta. Budući je postojeći drvni fond manji za 67.015 — 31.138 = 35.817 miliona kubika od normalnog stanja potpuno je razumljivo i jasno da se je iskazanim etatom nastojalo tražiti rješenje na sanaciji i povećanju drvnog fonda četinjača. Međutim, ako pogledamo podatke iz tabele 4., »Prikaz etata četinjača u prebornim šumama prema 7-godišnjem planu u odnosu na mogući etat na bazi normalnog stanja sastojina«, vidjet ćemo da nam sadašnji etat daje u prosjeku svega 53% tehničke oblovine, a trebalo bi biti barem 70%, tada postaje jasno, da nam je i postojeći fond četinjača daleko ispod prosječne kvalitete. U tome pogledu naročito je kritično stanje kod šumskih gospodarstava Senj, Ogulin i Gospić, gdje se napad tehničke oblovine od brutomase kreće svega od 43 do 47%. Zapravo više nego mizerno. Nažalost to je tako, a rezultat takvog stanja je previše velika zastupljenost prezrele oštećene i nekvalitetne drvne mase stabala. Na osnovu vlastitog poznavanja, oslanjajući se uz to i na ocjenu iskusnijih stručnjaka s toga područja, od ukupnog fonda četinjača na prebornom području drvna masa nekvalitetnih stabala, koja nisu sposobna za daljnju produkciju i odgovarajući prirast, kreće se u prosjeku između 30 i 40%. U svakom slučaju ta je situacija, osim Šumskog gospodarstva Delnice na području ostala tri gospodarstva još puno gora, a najgora na području š. g. Senj. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Sortiment ETATA ČETINJAČA U PREBORNIM SUMAMA PREMA SEDMOGODIŠNJEM PLANU U ODNOSU N ETAT NA BAZI NORMALNOG STANJA SASTOJINA j Stanje sada a masa Delnice Senj Ogulin Gospić Ukupno O i Buduć normaln m3 %> m3 »/. m3 % m3 »/ m s ´%> O o P. M stanj drvna mas a 223.889 10O 59.630 100 112.000 100 85.203 100 480.722 i:oo 100 1,340.00 oblovina 138.375 62 25.840 43 49.253 44 40.292 47 253.760 53 993.800 furnir — — 746 1 746 — — — Ijuštenje 109 — — — — 109 — — 49.690 rezanje I. 13.321 10 4.490 17 8.105 16 3.571 9 29.487 12 6 198.760 rezanje II. 38.051 27 8.630 33 26.820 55 28.051 70 101.552 39 22 290.140 rezanijie III. 56.078 41 11.090 44 9.872 20 6.120 15 83.160 33 17 298.140 stupovi 4.489 3 — — 1.716 4 — — 6.205 3 1 19.876 drvo 26.347 19 1.630 6 1.994 4 2.550 6 32.521 13 7 49.690 drvo 48.700 22 19.920 33 39.213 35 26.210 31 134.043 20 186.760 33.940 70 14.060 71 39.213 100 20.564 78 107.785 80 22 186.760 14.752 30 5.860 29 — — 5.646 22 26.250 20 6 36,794 16 13.870 24 23.534 21 18.701 22 92.899 19 19 213.440 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Prednji podaci navode na zaključak da za sanaciju stanja drvnog fonda četinjača na opisivanom području, nije toliko bitno provoditi relativno malo nagomilavanje masa i to na glavnici dobrim dijelom loše kvalitete, koliko je bitno, kao što je već naprijed spomenuto, napregnuti sve snage da se areal četinjača što više i čim prije proširuje na račun listača, ili bolje reći bukve. Prema dvadesetogodišnjem planu razvitka drvarske industrije, iskazane su slijedeće najnužnije potrebe sirovina od četinjača: Potrebe na četinjačama m3 u godini 1964. 1970. 1980. Trupci za rezanje 220.000 220.000 220.000 Celulozno drvo 180.000 200.000 210.000 Jamsko drvo 27.000 27.000 27.000 Ogrjevno drvo 20.000 10.000 5.0OO Ukupno netto masa: 447.000 457.000 462.000 Potrebno sijeci brutto (x 1,25) 558.750 571.250 577.250 Postotak od postojećeg drvnog fonda 1,8!°/» 1,8%> 1,9°/» Etat prema 7-godišnoem planu 480.722 480.722 480.722 Ostaje nepokrivrena potreba za 78.028 m3 90.528 m3 97.5:28 m3 Vidjeli smo već da etat prema 7-godišnjem planu iznosi svega l^/o od postojećeg drvnog fonda, a prema prednjoj tabeli manji je od iskazanih potreba za 78.028 m3 do 97.528 m´3 u odnosu na godine 1964. do 1980. Također prema prednjoj tabeli dolazimo do podataka, ukoliko bi od postojećeg fonda podmirivali cjelokupnu iskazanu potrebu na sirovinama od četinjača, da bi taj zahvat još uvijek iznosio svega 1,8% u godinama 1964. i 1970., a 1,9% u godini 1980. Dakle u najmanju ruku ne veći od sadašnjeg prirasta drvne mase, a prilično manji od prirasta kojega ćemo dobivati nakon provedenih sječa najnekvalitetnijih i prezrelih drvnih masa. Mi znamo, da je izvjesnim planovima zacrtano, da se manjkovi na sirovinama četinjača podmire u relativno kratkom roku (10—20 godina) forsiranom proizvodnjom drvnih masa četinjača brzog rasta s tim, da je poseban akcenat u tome dan osnivanju četinjarskih plantaža. Bilo bi nepravilno stati na stanovište da je nekorisno podržavati neophodnost proširenja areala četinjača i izvan područja obraslih šumskih površina. Naprotiv to će nam dobro doći u svakom pogledu. Međutim to ne smije biti razlog da se zapostavlja briga o onim drvnim masama koje se mogu dobiti ili proizvesti na dijelu površina koje su obrasle šumom, za razliku od drvnih masa proizvedenih na novim površinama. Ovo ne samo radi toga što su drvne mase s područja postojećih šuma jeftinije (iako to na prvi pogled ne izgleda tako) nego još više radi toga što osvajanjem novih površina pod šumske kulture za koje ima interesa i poljoprivreda (naročito sela) dolazimo u stanje priličnog broja nedovoljno rješenih pitanja. Dokumentaciju o dodirnutoj problematici i dosadašnjim rezultatima rada na plantažiranju četinjača, red je da obrade oni stručnjaci, kojima je uzgoj |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 92 <-- 92 --> PDF |
šuma uža specijalnost. Ovom prilikom bi taj posao trebalo obaviti isključivo na bazi naučne sistematičnosti i ujedno krajnje gospodarske konkretnosti i dosljednosti. U svakom slučaju potrebna nam je u tome pogledu jedna potpuno sigurna studija i na osnovu toga operativni plan proizvodnje drvnih masa četinjača i to prvenstveno na postojećim šumskim površinama, a samo potrebne razlike na površinama izvan šume. U tome slučaju moći ćemo s velikim postotkom sigurnosti planirati dugoročniju dinamiku snabdijevanja industrijskih pogona sirovinom od četinjača. Ukazali smo na potrebu naučnog preispitan ja postavki o plantažama četinjača samo zato, što se na njihovo osnivanje troše relativno velika sredstva, a zapostavlja unapređenje postojećeg drvnog fonda, koji, kao što smo vidjeli, upravo vapi da mu se pomogne i pristupi radu na potrebnom preobražaju i oživljavanju proizvodnog potencijala. Za sada se na ovom drugom zadatku, za naše pojmove najprioritetnijem, radi jako malo i na taj način gubi na dragocjenom vremenu i tempu, dok se od zahvata, barem prema dosadašnjim rezultatima, na prvom zadatku ne može ni iz daleka ono očekivati, one drvne mase i u ono vrijeme kako je to predviđeno i na tome planiran opstanak pojedinih kapaciteta drvarske industrije. Ukoliko ne bismo već sada uočili nedovoljnu sigurnost tih postavki, tada bismo već nakon relativno kratkog vremena bili prisiljeni izvršiti krajnji pritisak na već i tako premali drvni fond četinjača, pa i pod cijenu daljnjeg smanjenja osnovnog fonda drvne mase. Stoga se postavlja pitanje nije li bolje i korisnije, obzirom na činjenicu da se razlika između iskazanog etata četinjača i količine potrebne za alimentaciju industrijskih pogona redovito zadnjih godina podmiruje naknadnim planovima sječa, da se već u sedmogodišnjem i dvadesetogodišnjem perspektivnom planu etat četinjača povisi na iznos koji odgovara iskazanim potrebama, a ta razlika u povišenju iznosi u 1964. godini 78.028 m3, u 1970. god. 90.528 m3 i u 19801. god. 97.528 m8. U tome bi slučaju prosječni etat četinjača od ukupnog fonda iznosio 1,8% do 1,9% umjesto iskazanih 1,5% i još uvijek se kretao u granicama prosječnog volumnog prirasta pa čak i nešto ispod toga. Uz preduvjet široke akcije očetinjavanja već prema ranije izloženim tezama i sistematskog čišćenja drvnog fonda od nekvalitetnih drvnih masa, ne samo da bismo za izvjesno duže razdoblje rješili pitanje najnužnije alimentacije industrijskih pogona, već bismo u postojećim šumama postepeno pospješili i ubrzali povećanje drvnih zaliha četinjača na dva načina i to postepenim urastanjem novih drvnih masa na proširenim šumskim površinama s jedne strane, a sa druge izvjesnim povećanjem volumnog prirasta na ostatku postojećeg drvnog fonda što će se realno moći ostvarivati prvenstveno sječom debelih i nekvalitetnih stabala i uz istovremenu štednju drvnih masa na stablima tanjih i srednjih debljinskih razreda. Ukoliko su izložene postavke u granicama tačne i prihvatljive, onda se nameće zaključak, da je kao cijena za napeti etat četinjača, a u interesu povećanja ovog inače deficitiranog drvnog fonda, potrebno predvidjeti i provoditi velike i široke akcije na proširenju areala četinjača i na taj način postepenoj sanaciji cjelokupnog drvnog fonda na prebomom području. Financijska sredstva za ove radove, ukoliko ih bude dovoljno, a koja se dobivaju iz postojećeg drvnog fonda, morala bi se stoga prvenstveno trošiti na ove akcije, a tek eventualni viškovi i sredstva dobivena putem dugoročni h zajmova na osnivanje novih kultura četinjača. 254 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 93 <-- 93 --> PDF |
VRIJEDNOST SADAŠNJEG ETATA U .ODNOSU NA NORMALNI O potrebi i neophodnosti zahvata na sanaciji drvnog fonda prebornog područja, jasno govore podaci iz priložene tabele 5. »Komparativni prikaz vrijednosti sadašnjeg i budućeg godišnjeg etata na prebornom području«. U toj tabeli uvršteni su u stvari podaci iz tabela 3. i 4. o količinama i napadu pojedinih sortimenata i obračunati u brutto iznosima prema vrijednostima na tržištu. Prema navedenim podacima izlazi da sadašnji godišnji etat na prebornom području vrijedi svega oko 8,,056,379.000 dinara u odnosu na moguću vrijednost normalnog etata od oko 17„167,774.000 dinara, ili svega oko 47% od moguće vrijednosti godišnjeg etata. Nadalje, pada u oči, da normalni etat bukve od oko 540.000 m3, vrijedi čak i nešto više od vrijednosti sadašnjeg etata, koji iznosi 817.248 m3, zapravo od etata koji je veći za oko 277.000 m3. Pođemo li od činjenice da proizvodni troškovi po jednom m13 brutto drvne mase bukve iznose u prosjeku najmanje 4.000 d, to znači da je šumarstvo samo u tome slučaju na račun nekvalitetne drvne mase opterećeno godišnje sa negativnih oko 110,800.000 d. Stoga nije nikakvo čudo što se ona šumska gospodarstva, koja sada imaju pretežno bukovinu, bore s financijskim poteškoćama. Vrijednost brutto mase jednog m3 bukovine iznosi sada u prosjeku 4.610 d, a trebala bi iznositi oko 7.320 d, ili za 1,6 puta više, dok kod četinjača ta razlika iznosi 8.920 u odnosu na 9.860 d, ili za 1,1 puta više. Važno je također uočiti da index vrijednosti jedinice drvne mase jele (četinjača) u odnosu na bukvu sada iznosi 1,9 a u slučaju normalnih (zadovoljavajućih) kvaliteta drvnih masa trebao bi iznositi 1,4. I taj podatak ukazuje na sadašnju naročito lošu prosječnu kvalitetu sastojina bukve. Posebno je važno uočiti da u slučaju normalnog stanja sastojina, index gospodarske vrijednosti jele u odnosu na bukvu, obzirom na za oko 40i% veći proizvodni potencijal na odgovarajućim staništima, iznosi čak oko 2,0. Kao što se vidi, svi izneseni podaci očito ukazuju na neodgodivu potrebu zahvata na sanaciji drvnog fonda prebornog područja, naročito u pogledu normaliziranja fonda i prosječne kvalitete drvnih masa u sastojinama, a posebno na potrebu i korisnost forsiranja proširenja areala četinjača na račun areala listača. PROVEDBA RADOVA NA SANACIJI DRVNOG FONDA Prije pristupanja razradi ovakvog programa mišljenja smo, da bi trebalo raščistiti slijedeće pojmove: 1. Koja šumska staništa stvarno imaju sve karakteristike zaštitnih terena. Cesto se naime događa da se u tu kategoriju svrstavaju pojedina staništa samo radi toga što su malo više nagnuta i više ili manje kamenita. Međutim, kada se udubimo malo bolje u konkretno stanje pojedinih takvih objekata, onda dolazimo do zaključka, da se tu ipak radi o potpuno normalnim šumskim tlima sa normalnim proizvodnim mogućnostima i u pogledu mogućnosti regeneracije i u pogledu organizacije radova na sječi, bez nekih posebnih opasnosti od erozije i degradacije tla. Prema tome ,potrebno je ograditi se od proizvoljnih i nedovoljno dokumentiranih sudova o isključivo zaštitnoj ulozi pojedinih šumskih terena i staništa. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 94 <-- 94 --> PDF |
KOMPARATIVNI PRIKAZ VRIJEDNOSTI SADAŠNJEG I BUDUĆEG GOD. ETATA NA PREBORNOM PODRUČJ cijene 1964. god. Cijena fco vagon Godišnji etat u ms Ukupna vrijednost u 000 Din Sortiment u 000 m3 Bukva Jela/smreka Bukva1 Jela/smrek X-o Bukva Jela/ Sada Budući Sada Budući Sada Budući § § Sada Budućsmreka >i a masa — — 817.248 540.000 480.722 1,340.000 3,766.506 3,953.040 4,289.873 13,214.73 furnir 20.000 17.000 3.720 15.600 746 — 74.560 312.000 4,2 12.682 K ljušt. 15.000 17.000 10.000 60.000 109 49.690 150.000 900.000 6,0 1.853 844.73 I. 13.500 15.000 18.684 21.600 29.487 198.760 252.234 291.600 1,2 442.305 2,981.40 II. 9.500 13.500 58.304 64.800 101.552 298.140 553.888 615.600 1,1 1,370.952 4,024.89 III. 7.000 8.500 55.574 32.400 83.160 298.140 389.019 226.800 0,6 706.860 2,534.19 P o 7.200 — 13.727 43.200 — — 98.834 311.040 3,1 stupovi — 14.000 — — 6.202 19.876 — 86.828 278.26 drvo 6.800 10.000 524 — 32.521 49.690 3.563 325.210 496.90 6.000 11.00 152.171 155.520 107.785 186.760 913.026 933.120 1,1 1,185.635 2,054.36 3.500 6.000 380.395 103.680 26.258 — 1,331.383 362.880 0,3 157.548 brutto mase u Din/ms 4.610 73.210 1,6 8.920 vrijednosti jela i bukva 1,9 gospodarsske vrijednosti jela: foukva na bazi cea 40°/o većih prinosa |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Privredi neće ništa smetati da se na staništima koja zbilja nose sva obilježja zaštitnih terena ne provodi baš nikakva sječa ili u izuzetnim slučajevima minimalnog intenziteta. Međutim smeta i nekorisno je ako se zaštitnim terenima proglašavaju i staništa na kojima se može provoditi potpuno normalno šumsko gospodarenje. 2. Ako na prebornom području stanje drvnog fonda podbacuje po količini za 13% do 32% ili prosječno 24%, ako je dobar dio sastojina na tome području potpuno neuređen, ako je po kvaliteti najmanje 40% toga drvnog fonda ispod granice pozitivne vrijednosti, ako oko 40% površine sastojina (sve čiste bukove sastojine) po svojoj sadašnjoj strukturi sada nema baš nikakvih uslova za primjenu principa o prebornom gospodarenju, onda je potrebno i privrednom i stručnom linijom zauzeti stanovište svuda tamo gdje to stanište i ekološki uslovi dozvoljavaju da je u ovim uslovima i za dosta dugo vremena važnije usmjeriti aktivnost u pravcu melioracije drvnog fonda na što većim površinama pa i pod cijenu njegovog privremenog smanjenja na tretiranim površinama, nego zanositi se tezama u maksimalnoj proizvodnji po jedinici površine. Od ovakvog načina tretmana mogu se izuzeti samo one sastojine, koje su po kvaliteti i općenito povoljnoj strukturi dovoljno uređene da se već sada mogu tretirati jednom od efikasnijih metoda gospodarenja. U pravilu pojedine sastojine moraju dobiti kompletnu ocjenu po svim taksacijskim i gospodarskim elementima, pa tek na osnovu toga smjernice gospodarenja mogu biti dovoljno stručne i konkretne. Tako radeći, pronaći će se veće količine drvnih masa i sastojina, koje kod sadašnjeg stanja nemaju nikakvih uslova za perspektivnu proizvodnju i prirast kvalitetnih drvnih masa. To bi bile one drvne mase i sastojine koje treba u granicama mogućnosti čim prije zamijeniti kvalitetnim novim naraštajem i eventualno produktivnijim vrstama, za razliku od onih sastojina (a tih je najviše) koje treba relativno jačim zahvatima očistiti od nekvalitetnih stabala i ujedno vršiti kompletiranja (uglavnom očetinjavanje). Tek na preostalom dijelu sastojina mogu se primjenjivati gospodarske metode, inače razređene u pravcu maksimalne proizvodnje drvnih masa po jedinici površine. 3. Podaci, koje je do sada šumarstvo davalo drv. industriji o alimentaciji sirovina bili su previše kratkoročni i prilično nesigurni. Bez dugoročnijih i dovoljno sigurnih podataka o količinama pojedinih sortimenata za 10 i 20 godina drvna industrija nije u stanju predviđati organizaciju rentabilne i sigurne proizvodnje. Međutim činjenica je da je prosperitet šumarstva neposredno ovisan o kvaliteti i produktivnosti industrijske prerade šumskih proizvoda. Zbog toga je također potrebno konkretnije prostudirati stanje drvnog fonda i njegovih proizvodnih mogućnosti te na osnovu toga prezentirati sigurne i dugoročne podatke o alimentaciji drvne industrije. 4. Da čistim bukovim sastojinama, osim zaštitnih terena nije uputno preborno gospodariti, pa je u vezi toga potrebno izvršiti korekture u stavovima i pristupiti primjeni onih načina zahvata, pomoću kojih se zbilja osigurava potencijalna produktivnost pojedinih šumskih tala. Kvalitetno pomlađivanje bukve odigrava se u naletu (gustom poniku — biljka biljku štiti) a to je prvi i najglavniji preduvjet za uzgoj kvalitetnih bukovih sastojina. Prema tome i zahvate prilikom sječe treba podčiniti toj okolnosti. 5. Da li je korisnije kod prebornog gospodarenja radi maksimalne proizvodnje forsirati promjere stabala 60 cm i više i na taj način djelovati djelomično na |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 96 <-- 96 --> PDF |
umanjenje kvaliteta ili je bolje ići na izvjesno smanjenje promjera i na taj način poboljšati kvalitetu i intenzivirati obrtaj. Osim toga kod smreke je potrebno posebno utvrditi odnose između starosti stabala njihovog promjera i pojave crvene truleži. Za subalpsku bukvu potrebno je raščistiti pojmove ne samo o znatnom smanjenju prsnih promjera već o načinu pomlađivanja. Inače se događa da na staništima podržavamo prestara bukova stabla, još uvijek relativno tanka, koja više ne ruktificiraju, a da ne govorimo o potpuno negativnom obrtaju. 6. Da mi imamo toliko šum. zemljišta, sposobnog za normalnu proizvodnju drvnih masa da nam sada nije toliko bitna maksimalna proizvodnja po jedinici površine, koliko je bitno sve te površine čim prije privesti aktivnoj i kvalitetnoj proizvodnji. Ovo se ne odnosi na one sastojine koje imaju sve karakteristike relativno normalnih prebornih šumskih objekata.. Takvih na žalost ima prilično malo. 7. Da se kod revizije ili izrade novih gospodarskih osnova, ukoliko želimo određivati sigurne smjernice gospodarenja pojedinim šumskim objektima, uz ostale taksacijske elemente mora uvesti i opažanje o prosječnoj kvaliteti, vrijeddnosti i koliični pojedine kategorije i kvalitete stabala u sastojinama. Ukoliko ne budemo raspolagali i s takvim podacima, onda će nam i ubuduće smjernice gospodarenja biti šablonske i veoma proizvoljne. Ipak je krajnji cilj gospodarenja što povoljnija rentabilnost i što povoljniji financijski efekat. 8. Nakon izvršenog progaljivanja sastojina o pojavi i utjecaju korova na novo pomlađivanje i eventualno pogoršanje ili poboljšanje proizvodne sposobnosti pojedinih tala. Zapravo dobar dio korova vrši ulogu ekstenzivnog, ali zato besplatnog radnika na preradi i neutralizaciji nagomilavanja kiselog humusa. Ima dosta tala na kojima 7—10 godina nakon pojave korova dolazi do uspješnog pomlađenja, upravo u ono vrijeme kada je taj korov preradio dobar dio sterilnog pokrova i na taj način i sam se počeo reducirati. Prema tome, ako na pojedinim tlima nismo u stanju ma iz kojih razloga izvršiti kompletiranje gotovim sadnicama, onda je još uvijek bolje izvršavati zahvat, računajući s okolnošću kasnijeg pomlađenja, nego samo zato što strahujemo od pojave korova, ne izvršiti ga nikako. Osim toga, obzirom na velike potrebe za forsiranjem što brže regeneracije s jedne strane i ograničene fizičke i financijske mogućnosti s druge, morati će se postaviti prioritetna skala na kojim položajima i kojim staništima će se morati primjenjivati sistem kompletiranja sadnim materijalom, na kojim podsijavanje sjemenom, a na kojima spomenuti način spore regeneracije. Nesumnjivo je da će primjena kompletiranja dobiti prioritet na nižim i srednjim nadmorskim visinama i na bogatijim tlima, za razliku od manje kvalitetnih tala i terena teže pristupačnih. Isto tako činjenica je i neizbježna potreba da se vrtače, inače najproduktivnija tla, ah najčešće jače zakorovljena moraju bezuvjetno kompletirati gotovim sadnim materijalom, a drvne mase u tim vrtačama privesti svojoj svrsi, koje su često već dobrim dijelom propale ili propadaju samo radi toga, što smo im odredili nezahvalnu ulogu da najprije sačekaju i zaštite svoje naslijeđe, koje se radi predebelog sloja sterilnog listinca nikako i možda nikada neće pojaviti. Na taj su nam način propale ili propadaju vrijedne drvne mase javora, bukve, jele i smreke, s tim, da se pod zaštitom tih stabala umjesto pomlatka širi lijeska, krkovina, bunika i drugi upravo najproblematičniji korovi. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 97 <-- 97 --> PDF |
FOTODOKUMENTACIJA Radi ilustracije izloženih podataka o stanju i strukturi pojedinih sastojina na prebornom području za neke od navedenih slučajeva prilažu se vlastiti fotosnimci: 1. Snimak br. 1. za bukove sastojine u kojima je vršena nesistematska sječa oplodnog karaktera, a do nedavno su u gospodarskim osnovama bile iskazane kao »preborne šume sa drvnom masom ispod minimuma«. Smjernice: oprezni zahvati na bazi čišćenja. Dakle potpuno pogrešno! Kao što se sa samih snimaka vidi tu se radi o dvoetažnim bukovim sastojinama sa pretežno nekvalitetnom taksacijskom drvnom masom, koju je potrebno predviđati i za sječu i iskorišćenje, uz određene intervencije u donjoj etaži. Snimak br. 1 napravljen je u gospodarskoj jedinici Zapadna mazinska planina (Šumarija Gračac). Pojava ovakvih i sličnih sastojina bukve na opisanom prebornom području veoma je raširena, a ima ih u slijedećim gospodarskim jedinicama: Istočna i Zapadna Mazinska planina (Šumarija Gračac), Krekovaca, Lisac, Stoparuša i Kuterevska kosa (Šumarija Otočc), Stajnička Kapela (Šumarija Otočac i Plaški), Bukovje (Šumarija Ogulin), Cetin (Šumarija Vrbovsko), Završje (Šumarija Skrad), Miškovica i Senjsko Bilo (Šumarija Senj). Općenito malo je gospodarskih jedinica u kojima nema takvih pojava. SI. 1. SI. 2. 2. Na snimku br. 2 prikazana je jednodobna jednoetažna bukova sastojina, inače loše kvalitete. Ovakav tip sastojina prilično je zastupljen u gospodarskim jedinicama Istočna i Zapadna Mazinska planina, a pojavljuju se i u ostalim go |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 98 <-- 98 --> PDF |
spodar. jedinicama na prebornom području. I u ovome slučaju nema mjesta primjeni postavki o prebornom gospodarenju. Naprotiv potrebno je usmjeriti aktivnost u pravcu rekonstrukcije i konverzije. Snimak je napravljen u gospodarskoj jedinici Zapadna Mazinska planina. SI. 3. sl. 4. 3. Na snimku br. 3 prikazana je sastojina visinske bukve na nadmorskoj visini preko 1100 m. Snimak je napravljen u Juž. Velebitu, gospodar, jedinica Medačka staza, šumski predjel Bunovac (Šumarija Gospić). Iz snimka se vidi da se ovdje radi o jednoetažnim neuređenim i zagušenim bukovim sastojinama. Osim što u ovom slučaju treba riješiti pitanje osjetnog sniženja promjera stabala u odnosu na vrijeme sječe, niti na ovakvim sastojinama ne mogu se primjenjivati norme za preborno gospodarenje, već je u najmanju ruku potrebno pronalaziti, obzirom na nadmorsku visinu, modificirane načine sječe i općenito oblika uzgoja. Ovakav tip bukovih sastojina pojavljuje se na većim nadmorskim visinama naročito u juž. Velebitu, a pojavljuju se tu i tamo u Sjev. Velebitu i Lič. Plješivici. 4. Na snimku br. 4 prikazana je jednoetažna čista bukova sastojina uglavnom sa prestarom i nekvalitetnom drvnom masom u gospodar, jedinici Jelovac-Carev Vrh, Šumarija Krasno (foto ing. Z. Car). Tlo pokriveno lopuhom (Loppa major) i djelomično sa paprati (Peticilium aqilinum). Osim suvljih lokacija gdje se naseljava jela i nasijava bukva (izuzeci) to je razlog da je redovito prirodno pomlađenje onemogućeno. Nameće se prema tome zaključak, da je u ovakvim slučajevima neopravdano oslanjati se na prirodno pomlađenje, već naprotiv umjetnim |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 99 <-- 99 --> PDF |
putem forsirano unositi jelu, a ujedno pospješiti iskorišćenje zrelih i prezrelih zaliha bukve, koje će u protivnom slučaju postepeno gubiti na kvaliteti i propadati. Ovakvih i sličnih slučajeva imamo i na drugim mjestima na opisanom području. PRIJEDLOZI U vezi izloženog stanja i situacije s drvnim fondom na prebornom području SR Hrvatske potrebno je naglasiti slijedeće prijedloge: 1. Činjenica je da se je naše šumarstvo sada zateklo u prelaznom razdoblju od podržavanja prirodnog fonda šuma ka neizbježivo potrebnoj aktivnosti u pravcu organizirane i intenzivne proizvodnje drvnih masa. Potpuno je razumljivo da su se ti problemi najoštrije nametnuli upravo u momentu pojačane industrijalizacije zemlje i nakon djelomičnog iskorišćenja praišumskog drvnog fonda. Taj je fond s jedne strane prosječno nekvalitetan a sa druge za izvjesno vrijeme veoma nepodesan za pospješenje, obzirom na prirodni potencijal tla, odgovarajućeg sastojinskog prirasta po jedinici proizvodne površine. 2. Da bi se pospješila i iskoristila prirodna produktivnost pojedinih šumskih tala u odnosu na loše i neuređeno stanje dobrog dijela sastojina potrebno je pristupiti elastičnijim i dinamičnijim intervencijama na konkretnim šumskim objektima. Na one šumske objekte koji za to sada nisu podesni ne mogu se primjenjivati metode o prebornom gospodarenju. U takvim slučajevima se gubi na tempu proizvodnje. 3. Upravo radi navedenih razloga, smatramo, da će biti potrebno odmah pristupiti organiziranoj i smišljenoj inventarizaciji cjelokupnog drvnog fonda i to na bazi iscrpno proanalizirane i postavljene metodike rada sa zadatkom da se iz toga mogu crpsti svi potrebi podaci i zaključci i u pogledu količine drvnog fonda, njegove kvalitete, vrijednosti, prirasta, kategorija staništa i tala obzirom na mogućnost i načine regeneracije, etata po brutto drvnoj masi i sortimentima. Također je potrebno srediti podatke u potrebi financijskih sredstava za izgradnju odgovarajućeg društvenog standarda, daljnje otvaranje pojedinih šumskih predjela, uvođenje i usavršavanje mehanizacije i transporta na šumskim radovim i svega ostalog bez čega nije moguće pristupiti organizaciji savremenog rada u šumarstvu. Ukratko bilo bi neophodno potrebno raspolagati podacima kakva nam je struktura drvnog fonda, kolika mu je vrijednost sada i kolika bi trebala biti. Također je potrebno znati vrijednost prosječnog etata u odnosu na visinu stvarno potrebnih troškova ulaganja. To je preduvjet za ostvarivanje postavljenih zadataka. Zapravo, gledano dugoročnije, bilo bi veoma važno srediti podatke iz kojih ćemo moći vidjeti jasno i sigurno kolike prihode šumarstvo može ostvariti, a koliki su stvarno potrebni izdaci. 4. Zadaci koji se nalaze pred republičkim šumarstvom toliko su golemi, važni i gorući, da će biti potrebno posebnu pažnju posvetiti organizaciji i reorganizaciji kadra i ustanova koje su zadužene za rad na uređivanju šuma, tj. rada na dugoročnom planiranju šumske proizvodnje. Opisano stanje zahtijeva da se odstupi od priličnog broja šablona i šabloniziranih formulara, što sada služi kao podloga za kompletiranje uređajnih elaborata, a naročito će se morati usvojiti takav način obrade elaborata, koji će za ona područja na koja se budu odnosili davati potpunu sliku ne samo o količini drvnog fonda, prirastu i etatu 261 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 100 <-- 100 --> PDF |
nego i o svim drugim elementima o kojima je već naprijed bilo riječi. Naročito je potrebno prikazati gospodarsku (ekonomsku) vrijednost pojedine gospodarske jedinice obzirom na mogućnost i potrebu provođenja pojedinih gospodarskih mjera i zahvata. To drugim riječima znači da će se na svoj način sadašnje gospodarske osnove morati pretvoriti u generalne projekte po biološkoj, tehničkoj, organizacionoj i ekonomskoj liniji. U tome slučaju, i ako budemo tako radili, sigurno je da ćemo druga rješenja donositi o sječivim i uzgojnim zahvatima na objektima položajno povoljnim, za razliku od onih objekata koji su položajno nepovoljni i teško pristupačni. Isto tako, u koliko su prednje postavke ispravne i prihvatljive, morat će se izvršiti temeljite promjene po broju i stručnim specijalizacijama u strukturi kadrova kojima će se u buduće povjeravati ovi inače najvažniji zadaci za pravilan rad i prosperitet šumske privrede. 5. Bilo bi potrebno da se odmah pristupi izradi opisanih generalnih projekata na nekoliko gospodarskih jedinica. Takvi bi elaborati imali eksperimentalni karakter, a trebali bi poslužiti kao baza za definitivno usvajanje načina rada oko kompletiranja planova za šumsko gospodarenje. Kod pristupanja tome poslu bit će potrebno poći od tipova pojedinih staništa. 6. Kada su sa stanovišta zajednice u pitanju garancije za sigurnu i uspjelu provedbu zadataka budućeg planiranja gospodarenja drvnim fondom, obzirom na opsežnost i delikatnost opisanih zadataka onda se ozbiljno nameće potreba kompletiranja takvog stručnog republičkog organa, koji će i po vladanju problematikom suvremenog gospodarenja i proizvodnje drvnih masa i formalnom linijom biti u mogućnosti i ovlašten da vodi i provodi politiku odgovarajućeg načina rada i jednoobraznosti na cijelom području Republike. Bilo bi logično obzirom na zaduženje po liniji odobravanja planova šumske proizvodnje, da se ovako jedno tijelo organizira i kompletira u sastavu Republičkog sekretarijata za šumarstvo. Na kraju neka ova izlaganja posluže svakom šumarskom stručnjaku kao poziv na suradnju u produbljivanju određene problematike. |