DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Gradiška, P. Slatina, Našice, Slav. Požega i Bjelovar. Na tim površinama gubimo
godišnje prirast brzorastućih četinjača, koje bi trebalo na te površine unijeti
a to iznosi i preko 150.000 m3 godišnje odnosno u novčanoj vrednosti vrlo visoke
iznose — preko 300,000.000 dinara). Kao primjere zato ću navesti da su osnovane
kulture ariša na području S. G. Podravska Slatina (predjeli oko Loma
i Točka) djelom jako oštećeni, dijetom uništeni a preostali dio je ugrožen. Prigodom
instruktaža Instituta za šum. istraživanja za provođenje uzgojnih mjera
odnosno konverzije radi unošenja četinjača u jed. Kusac — Slana Voda konstatirano
je da se takovi radovi ne mogu ni zamisliti dok nije riješen problem šteta
od visoke divljači. Slični primjeri su se mogli konstatirati i kod gosp. jedinice
Kamare Š, G. N. Gradiška gdje su oštećivani mladici listača od jelenske divljači.
Takvih primjera moglo bi se navesti i više. Kod S. G. Slav. Požega direktne štete
od jelenske i srneće divljači ocjenjuju se od 1960—1963. g. prosječno sa 8,000.000
dinara godišnje. Gubitak prirasta kod tog gospodarstva uslijed nemogućnosti
pravilnog gospodarenja iznose prosječno godišnje oko 80,000.000 dinara.


Kako dakle vidimo te su direktne štete ogromne, a još su veći gubici na
prirastu, koji nastaju uslijed toga jer ne gospodarimo onako kako bi trebali
i jer ne iskorišćujemo naše postojeće kapacitete — a to su klimatski i ekološki
faktori, uključivo uslovi staništa onako kako bi to trebalo. Na taj način dozvoljavamo
da na ogromnim površinama umjesto visoko vrijednih brzorastućih četinjača
rastu loše panjače s malim prirastom pretežno prostornog drveta. Šumsko
gosp. Slav. Požega izradilo je perspektivni 20-godišnji plan povećanja šum.
proizvodnje prirasta za svoje područje unošenjem četinjača. No kako je danas
stanje visoke divljači na tom području takovo to je u plan stavljeno i podizanje
solidnih ograda. Analizom je ustanovljeno da će troškovi oko podizanja ograda
za zaštitu od divljači samo na jednom dijelu posađenih površina iznositi godišnje
23,000.000 dinara, a kroz 20 godina 460.000.000 dinara (11). No time neće biti
uklonjene sve štete od divljači u koliko se ne bi vršilo i znatno smanjenje brojnog
stanja kako jelenske tako i srneće divljači. Postavlja se pitanje koliko bi
uopće bilo moguće odvajanje tolikih sredstava za takovu indirektno neproizvodnu
investiciju kao što su ograde.


7. ZAKLJUČCI
Iz dosadašnjeg izlaganja mogu se povući i neki zaključci a to bi bilo:
a) Dosada se nije kod nas vodilo dovoljno računa o štetama od visoke divljači
niti su se vršila potrebna ispitivanja o tim štetama u šumarstvu i poljoprivredi.
Stoga bi trebalo da taj zadatak preuzmu naše naučno istraživačke institucije
koje će ispitati granice ekonomike uzgoja visoke divljači s obzirom
na poljoprivredu, šumarstvo i turizam. Kod toga treba naročito ustanoviti
i odrediti metodiku za praćenje i obračun svih šteta od divljači,


b) Odmah treba pristupiti uzgojnom odstrelu i smanjenju broja nekvalitetne
visoke divljači i uspostaviti omjer 1 : 1 muških grla prema ženskim, te u
tome smislu izvršiti i redukcjiski odstrel ženskih grla,


c) Da se zadatak pod b) može izvršiti treba od Sekretarijata za šumarstvo IV


Hrvatske ishoditi odobrenje odnosno saglasnost da se odstrel ženskih grla


jelenske i srneće divljači može vršiti od 1. augusta do 28. februara,
d) Da se odmah započne s metodičkim praćenje šteta od jelenske i srneće divljači.
Kod toga treba ustanoviti direktne štete kao i one koje nastaju kao