DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 80 <-- 80 --> PDF |
III Plenum Saveza Šumarskih društava Hrvatske donio pe preporuke da se na siljedećem Plenumu razmotri problem šteta od divljači pa je i ovo razmatranje jedan prilog izvršenja te preporuke. 5. OSIGURANJE I ZAŠTITA PLANTAŽA I KULTURA OD ŠTETA OD DIVLJACI Petrović navodi kao svojstvo za osiguranje od šteta od divljači slijedeće načine (17). a) Prirodne ili biološke mjere b) Mehanička sredstva zaštite i c) Kemijska sredstva zaštite Ad a) Od spomenutih načina za smanjenje šteta prirodnim mjerama se preporuča smanjenje brojnog stanja divljači na određenu mjeru uz stručan svakogodišnji uzgojni odstrel koji će dati bolji kvalitet divljači. Smanjenjem brojnog stanja divljači smanjiti će se i štete u šumi. Ad b) Razlikuju se mehanička sredstva za zaštitu pojedinih biljaka i za zašti tu ugroženih površina. Manje kulture i plantaže trebalo bi obavezno ograđivati jer je to najefikasnija zaštita, no ograđivanje većih povr šina je teško i skupo. Ad c) Kemijska sredstva su kod nas doživjela neuspjeh (18). Vršeni su izvjesni pokusi i u inostranstvu a i kod nas. Vasić je provodio ispitivanja zaštite kemijskim sredstvima na području lovno-šumskog gospodarstva »Košutnjak« — Bilje uz pomoć šumar. fak. iz Beograda. Pokusi radi zaštite topola i vrba nisu uspjeli (23). Pokusi prema Andrašiću postoji mogućnost da nisu vršeni u smislu dobivenih uputa (23). No kad bi i kemijska sredstva bila savršeno odbojna za divljač smatramo da bi taj posao bio tehnički neizvodljiv. Šumarstvo već i danas ima ogromne poteškoće uslijed pomanjkanja radne snage na eksploataciji šuma kao i uzgojnim radovima. Zbog toga se nabavlja i razmjerno skupa mehanizacija (motorne pile, traktori, bušilice za sadnju itd) da bi se planovi i zadaci mogli izvršiti. Tretiranje pojedinih stabalaca, stabalaca ili grupa istih značilo bi daljnje povećanje i onako malog broja šum. radnika a time dakako i još veće povišenje troškova podizanja šuma. Osim toga kemijska sredstva trebalo bi opet uvoziti a to znači daljnje trošenje deviznih sredstava koja su i onako stalno u pomanjkanju. Prema našoj i stranoj literaturi može se smatrati kao jedino sigurno sredstvo za zaštitu od divljači solidno izgrađene ograde od žice, drveta ili kombinirane. Visina istih pa prema tome i troškovi ovise o_tome da li je zaštita potrebna od jelenske divljači ili samo od srneće. O izradi i vrstama ograda neću ovdje opširnije govoriti jer je to poglavlje za sebe, koje treba posebno obraditi. Napomenuti ću samo to da što su ograđeni kompleksi suvisliji i veći, te oblika koji se približavaju kvadratu ili krugu (radi manjeg opsega) to su i troškovi podizanja po 1 ha manji (19). Jedan km. solidne ograde iznosi u prosjeku oko 1,000.000 dinara. 6. DOSADANJE ŠTETE OD DIVLJACI NA PODRUČJU SLAVONSKOG SREDOGORJA Površine prelaznih sastojina tj. loših devastriranih i degradiranih sastojina na dobrim i vrlo dobrim staništima iznose na području Papuka, Psunja, Krndije, Dilja i B. Gore prema gruboj procjeni oko 15.000 ha (to su pov. Š. G. |