DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 80     <-- 80 -->        PDF

III Plenum Saveza Šumarskih društava Hrvatske donio pe preporuke da se
na siljedećem Plenumu razmotri problem šteta od divljači pa je i ovo razmatranje
jedan prilog izvršenja te preporuke.


5.
OSIGURANJE I ZAŠTITA PLANTAŽA I KULTURA OD ŠTETA OD
DIVLJACI
Petrović navodi kao svojstvo za osiguranje od šteta od divljači slijedeće
načine (17).


a) Prirodne ili biološke mjere


b) Mehanička sredstva zaštite i


c) Kemijska sredstva zaštite
Ad a) Od spomenutih načina za smanjenje šteta prirodnim mjerama se preporuča
smanjenje brojnog stanja divljači na određenu mjeru uz stručan
svakogodišnji uzgojni odstrel koji će dati bolji kvalitet divljači. Smanjenjem
brojnog stanja divljači smanjiti će se i štete u šumi.
Ad b) Razlikuju se mehanička sredstva za zaštitu pojedinih biljaka i za zašti


tu ugroženih površina. Manje kulture i plantaže trebalo bi obavezno


ograđivati jer je to najefikasnija zaštita, no ograđivanje većih povr


šina je teško i skupo.
Ad c) Kemijska sredstva su kod nas doživjela neuspjeh (18). Vršeni su izvjesni


pokusi i u inostranstvu a i kod nas. Vasić je provodio ispitivanja zaštite
kemijskim sredstvima na području lovno-šumskog gospodarstva »Košutnjak« —
Bilje uz pomoć šumar. fak. iz Beograda. Pokusi radi zaštite topola i vrba nisu
uspjeli (23). Pokusi prema Andrašiću postoji mogućnost da nisu vršeni u smislu
dobivenih uputa (23). No kad bi i kemijska sredstva bila savršeno odbojna za
divljač smatramo da bi taj posao bio tehnički neizvodljiv. Šumarstvo već i danas
ima ogromne poteškoće uslijed pomanjkanja radne snage na eksploataciji
šuma kao i uzgojnim radovima. Zbog toga se nabavlja i razmjerno skupa mehanizacija
(motorne pile, traktori, bušilice za sadnju itd) da bi se planovi i zadaci
mogli izvršiti. Tretiranje pojedinih stabalaca, stabalaca ili grupa istih značilo bi
daljnje povećanje i onako malog broja šum. radnika a time dakako i još veće
povišenje troškova podizanja šuma. Osim toga kemijska sredstva trebalo bi opet
uvoziti a to znači daljnje trošenje deviznih sredstava koja su i onako stalno u
pomanjkanju.


Prema našoj i stranoj literaturi može se smatrati kao jedino sigurno sredstvo
za zaštitu od divljači solidno izgrađene ograde od žice, drveta ili kombinirane.
Visina istih pa prema tome i troškovi ovise o_tome da li je zaštita potrebna
od jelenske divljači ili samo od srneće. O izradi i vrstama ograda neću
ovdje opširnije govoriti jer je to poglavlje za sebe, koje treba posebno obraditi.
Napomenuti ću samo to da što su ograđeni kompleksi suvisliji i veći, te oblika
koji se približavaju kvadratu ili krugu (radi manjeg opsega) to su i troškovi
podizanja po 1 ha manji (19). Jedan km. solidne ograde iznosi u prosjeku oko
1,000.000 dinara.


6. DOSADANJE ŠTETE OD DIVLJACI NA PODRUČJU SLAVONSKOG
SREDOGORJA
Površine prelaznih sastojina tj. loših devastriranih i degradiranih sastojina
na dobrim i vrlo dobrim staništima iznose na području Papuka, Psunja, Krndije,
Dilja i B. Gore prema gruboj procjeni oko 15.000 ha (to su pov. Š. G.