DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 68 <-- 68 --> PDF |
vrsta napada samo najtanje grane i grančice. Našao sam je također obilno i u posušenim stabalcima crnog bora, starim do 10 god. Grane na lovnim stablima bile su masovno napadnute od ove vrste. Unatoč masovnosti izgleda da P. calcaratus nije naročito štetan jer — koliko sam zapazio — napada samo grane na oborenim, a ne i na dubećim stablima. PROVEDBA POKUSA I REZULTATI U Krivicama je prstenovano 7 stabala. Prstenovanje je obavljeno 2. III, a stabla su oborena 10. III. U Sv. Ivanu prestenovano je 10 stabala. Prstenovanje je obavljeno 15. III, a obaranje 23. III. U Cikatu je također prstenovano 10 stabala i to 27. III, a stabla su bila oborena 4. IV. U vrijeme prstenovanja stabla su bila u »mezgri«. Međutim skidanje prstena bilo je ipak teže nego prigodom ranijih pokusa na smrči. Na alepskom boru kora se znatno teže odlupljuje. Osim toga ona je u prizemnom dijelu jako hrapava pa je prije skidanja prstena potrebno otesati dio mrtve kore. Zbog toga prstenovanje na alepskom boru traje nešto duže nego na smrči. Ove sastojine rastu na teškom, komenitom tlu vrlo slabog boniteta pa stabla imaju male visine. Nijedno stablo nije bilo više od 12 m iako su se prsni promjeri kretali prosječno između 20—25 cm. Međutim stabla su ovdje malodrvna i imaju velik pad promjera. Širina prstena iznosila je između 7—12 cm već prema debljini stabla. Osnovni podaci o prstenovanim stablima kao i rezultati utvrđeni prigodom završnog pregleda 11. i 12. VI iskazani su u tabelama 1—3. Znakovi i kratice u tabelama znače: + štetnik uništen 100% X nedovoljno djelovanje (uništeno cea 40—60% individua) — praktički bez djelovanja MH štetnik uništen u stadiju kornjaša pri izgradnji mat. hodnika LH 1,5 štetnik uništen u stadiju larvi pri prosječnoj dužini larv. hodnika od 1,5 cm U tabelama je odvojeno iskazano djelovanje insekticida na vrste M. piniperda i O. erosus. Na P. calcaratusa, koji napada najtanje grane, insekticid praktički uopće nije djelovao pa podaci za ovu vrstu nisu niti uvršteni u tabele. Već letimičnim pregledom i usporedbom rezultata u gornjim tabelama s rezultatima eksperimenata na smrči (v. tabelu br 1 u mom radu pod 17) zapaža se razlika. Na smrči je uspjeh bio veoma dobar, dok na alepskom boru, kako se to razabire iz tabela, ne zadovoljava. U tabelama se prije svega zapaža razlika u djelovanju na vrste M. piniperda i O. erosus. Piniperda je mnogo više stradao od erosusa. Za razumijevanje toga potrebno je dati ovo objašnjenje. Kako je naprijed navedeno, jedan dio populacije vrste M. piniperda prezimi u stadiju imaga, a drugi dio kao odrasle larve. Prvi dio (imaga na prezimljavanju) roji se iduće godine vrlo rano, obično već u januaru. Taj dio populacije nije bio primamljen u prstenovana lov. stabla jer ona u to vrijeme nisu bila još ni pripremljena (insekticidna pasta dobijena je tek u februaru). U lov. stabla ubušivali su se kornjaši M. piniperde, nastali iz larvi koje su prezimile. Rojenje ovih kornjaša bilo je uglavnom u drugoj polovini marta i početkom aprila. O. erosus rojio se, međutim, uglavnom od sredine aprila. |