DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 67 <-- 67 --> PDF |
primijetiti i izvan ovih glavnih rokova rojenja, kao što je to i kod drugih potkornjačkih vrsta, no za praktično suzbijanje važna su tri gore navedena roka. Prema podacima iz literature M. piniperda prezimljava u stadiju imaga ubušen u prizemni dio debla debelokornih borova. Ukoliko bi to bilo tačno, onda bi se ovu vrstu na manjim površinama ih u parkovima moglo suzbijati prskanjem prizemnog dijela borovih stabala. Ne bi čak trebalo prskati ni sva stabla nego samo ona, u koja se potkornjak ubušio na prezimljavanje. Mjesta ubušivanja se, naime, jasno poznaju. Primijetio sam, međutim, da se M. piniperda ubušuje na prezimljavanje ne samo u donji dio debla, nego i u debele grane krošnje. Prema tome suzbijanje na ovaj način ne bi se moglo uspješno sprovesti. Navedeni podaci o broju generacija i stadiju prezimljavanja M. piniprede razhkuju se od podataka iz literature. Tako je na pr. jedan od najboljih savremenih ipidologa A. Pfeffer ističe M. piniperdu kao primjer za vrstu, koja na čitavom arealu svog rasprostranjenja ima godišnje jednu generaciju, a prezimljava u stadiju imaga (Pfeffer 13). Orthotomicus erosus — ima na Lošinju tri generacije godišnje. Prvo je rojenje u aprilu, drugo u junu, a treće u augustu. Vrsta preferira stabla tanje kore, ali se ubušuje i u debelokora. Pityogenes calcaratus — ima na Lošinju barem dvije generacije godišnje. Sigurno sam utvrdio masovno ubušivanje kornjaša krajem aprila i u julu (naročito krajem tog mjeseca), a nedovoljno sigurno također i sredinom juna. Ova SI. 3. Pfflfepuni uspjeh u tretiranom SI. 4. Potpuni uspjeh u tretiranom stablu stablu 229 |