DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 66 <-- 66 --> PDF |
METODIKA U ovim eksperimentima primijenio sam istu metodiku, kojom sam se služio ranije i koju sam opisao u svom radu pod (17). Ovdje je ukratko ponavljam. Odabranim lovnim stablima bio je prije obaranja skinut prsten kore određene širine. To mjesto premazano je insekticidnom pastom, a zatim omotano trakom ter-papira. Osam dana nakon prstenovanja stabla su bila oborena. Metoda je bazirana na pretpostavci da će insekticidne soli biti raznesene po čitavom stablu ulaznom strujom sokova tj. da će se na taj način stablo zatrovati. Potkornjaci će stradati probavljajući zatrovanu drvnu materiju. Skidanje prstena kore obavljeno je istom spravom, koja je opisana u mom radu pod (17), a fotografija joj se nalazi u radu pod (2). Širina prstena na pojedinim stablima iznosila je između 7 i 12 cm. Prstenovanje je u pojedinim objektima obavljeno počektom, sredinom i krajem marta 1963. god. Time se htjelo utvrditi kako utječe na uspjeh vremenski razmak između prstenovanja i naleta potkornjaka. Kao insekticid upotrebljena je Xylamon pasta, koju proizvodi tvrtka Desowag iz Diisseldorfa. U ranijim eksperimentima na smrči ova je pasta imala najbolje djelovanje. Kao i ranije i ovoga je puta navedena tvrtka besplatno dostavila manju količinu paste za eksperimente. Uspjeh je kontroliran skidanjem kore sa debla i grana na raznim udaljenostima od prstena. Prva kontrola obavljena je sredinom aprila, a završna sredinom juna. NEKI BIOLOŠKI PODACI O POTKORNJACIMA M. piniperda, O. erosus i P, calcaratus Paralelno s eksperimentima suzbijanja pratio sam biologiju navedenih štetnika s obzirom na specifičnosti klimatskih prilika na ovom području. Bilo je to potrebno u prvom redu zbog pravilnog izvođenja eksperimenata. Tom prigodom utvrdio sam neke nove podatke, koji su — među ostalim — važni i za razumijevanje postignutih rezultata suzbijanja. Zbog toga ih ovdje ukratko navodim. Myelophilus piniperda — ima na Lošinju dvije generacije godišnje. Vrsta prezimljava dijelom u stadiju kornjaša, a dijelom u stadiju potpuno odraslih larvi. Kornjaši koji prezime roje se vrlo rano, za toplih dana već početkom januara. Međutim kornjaši koji nastaju iz larvi na prezimljavanju roje se u martu i početkom aprila. Razvoj oba ova dijela prve generacije dovršava se po prilici istovremeno. Mladi kornjaši izlijeću ispod kore početkom VI mj. i ubušuju se u izbojke krošnje radi dopunskog brštenja. Početkom VII mj. oni se roje i osnivaju- drugu generaciju. Jedan dio populacije II gen. dovršava razvoj i mladi kornjaši odlijeću u IX mj. na dubeća stabla debele kore, gdje izbuše hodnike u kojima prezime. Međutim drugi dio, kako je već navedeno, prezimljava u stadiju potpuno odraslih larvi, koje se tek na proljeće preobražavaju u kornjaše. Prema tome postoje tri glavna roka rojenja kornjaša, kada ih se može primamiti u lovna stabla i to u januaru, martu, aprilu te u julu. To je od velike praktične važnosti za suzbiajnje ove vrste. Osim toga kornjaši M. piniperda masovno se pojavljuju početkom juna i u septembru. Međutim u junu se ubušuju u izbojke krošnje, a u septembru u dubeća stabla na prezimi ja van je pa ih tada nije moguće primamiti u lovna stabla. Pojedini kornjaši mogu se dakako |