DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 65 <-- 65 --> PDF |
MJESTO ISTRAŽIVANJA Istraživanja su obavljena na otoku Lošinju i to u šum. objektima Čikat kod Malog Lošinja te Krivice i Sv. Ivan kod Velog Lošinja. Sva su tri ova objekta čiste sastojine alepskog bora, stare u širokom prosjeku šezdesetak godina. Međutim ima znatno starijih, a i mlađih sastojina i stabala, naročito u Cikatu. Unatrag nekoliko godina došlo je u ovim šumama do prenamnoženja potkornjaka, u prvom redu vel. borovog srčikara M. piniperda. Povod toj pojavi je nedovoljno održavanje šumskog reda prigodom sječa. Ove sastojine u mladosti nisu njegovane ,na mnogim mjestima su preguste pa stabla često imaju slabu krošnju. Tlo je najvećim dijelom plitko, kamenito, osim mjestimično na Čikatu. Otok Lošinj ima posebnu klimu, različitu od ostalog dijela sjevernog Primorja. Ona je ovdje toplija i suša, što sigurno pogoduje razvoju potkornjaka. To su glavni faktori, koji su uslovili masovnu pojavu potkornjaka. Predjel Čikat ima posebnu vrijednost kao izvanredan turistički objekt. Ovdje se ustvari radi o park-šumi s posebnom namjenom, tj. ona u prvom redu služi u turističke svrhe, dok je šumsko-gospcdarski moment u drugom planu. Time ujedno i suzbijanje potkornjaka u ovoj park-šumi dobiva posebnu važnost. Prigodom radova u ovim šum. objektima konstatirao sam kao najvažnije i najčešće slijedeće tri vrste potkornjaka: Myelophilus piniperda, Orthotomicus erosus i Pityogenes calcaratus. Svakako je najštetniji M. piniperda, koji je uzrokovao sušenje mnogih stabala. Po štetnosti je na drugom mjestu O. erosus, dok se vrsta P. calcaratus masovno ubušivala samo u grane oborenih stabala. SI. 1. Normalan razvoj potlkornjaika SI. 2. Djelomično nedovršeni u netretiranam ^kontrolnom) larvini hodnici s uništenim larvama stablu u tretiranom stablu |