DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Pri sjetvi sjemena na degradiranim krškim površinama treba imati u vidu:


—
da se primjenjuje na podesnim tlima koja su zaštićena od insolacije.
Ona se može primijeniti uglavnom kod slijedećih vrsta drveća: medunac,
cer, crnika, crni jasen, pitomi orah, koprivić, rašeljka i crni grab;
a kod četinjača: alepski, primorski, brucijski i crni bor, pinj, jela i grčka
jela;
—
da se prikazani način sjetve treba prema prilikama dalje razvijati i
dopunjavati, što ovisi o lokalnim prilikama i iskustvu obrađivača.
Ovim se prikazon želi skrenuti pažnja na jeftiniji način pošumljavanja
imajući u vidu relativno mala sredstva-koja redovno stoje na raspoloženju.
Sjetva sjemena predstavlja tipično klasičnu metodu pošumljivanja koja iziskuje
dugo vrijeme dok se kultura podigne. Smatramo, međutim, da će se tim
putem naše pošumljivanje još dulje vremena vršiti sve dok se ne pronađu povoljnije
metode pošumljivanja vrstama brzog rasta. Do tog vremena koristit
ćemo se onim načinima koji su jeftiniji i efikasniji, a takav je sjetva kada je
njome osiguran uspjeh.


Literatura


1. Anić M.: Šumarska fitocenologija, I, Zagreb 1956, (skripta).
2. Afanasijev D.: Stimulacija sjemena, Šum. List, 1958, str. 163—175.
3.
Balen J.: Naš goli krš, Zagreb 1931, sttr._122.
4.
Balen J.: Pošumljaivanje krša sjetvom, Šum. List, 1927, str. 122—129.
5. Balen J.: Tehnika pošumljavanja krša, Šum. List, 1929, str. 164—176.
5a. Bićanić B. i dr.: Šumarstvo Dalmacije,
Separat Zbornika D. I. T., Split 1958, str.
649—727.


6. Bariti G.: Pošumljavanje u đenovskim Apeninima, Šum. List, 1929, str. 147—157.
7.
Beltram V.: Racionalizacija pošuimlijiavanja, šum. List, 1950, đtr. 118´—125.
8. Beltram V.: Šumarsko pitanje
krša Jadranske obale i otočja, Šum. List, 1946, str.
122—134.
9.
Bona M.: Izvještaj šum. izvjestitelja žuipainije riečko-modriušike, čitan u županijskoj
skupštini, Šum. List, 1887, str. 173—184.
10. Bona M.: Crtice iz »Hrvatske riviere«, Šum. List, 1888, str. 378—482.
11.
Bona M.: Kulturno-geografski opis Hrvatsko-primorskog »Krasa« u području modruško-
riečke županije i njegovo pošumljenje, Šum. List, 1892, str. 331—364.
12. Bunuševac T.: Gajenje šuma, I, Beograd 1951, str 203—228.
13.
Burlakov D.: Način suhih kultura pri pošumljavanju krša i goleti u Crnoj Gori
i Boki Kotorskoj, Šum. List, 1929, str. 259—273.
14.
Goor A. Y.: Pošumljavanje u aridnim područjima Jug. savjet. Centar Poljopr.
Šum., Beograd 1961, Sv. 11, FAO.
15.
Horvat A.: Istraživanja o uzgoju sadnica lovora Laurus nobilis L.) pod zasjenom,
An. Inst. eksp. Šum. eksp. Šum. J. A., Zagreb 1955, vol. 1, str. 491—496.
16. Horvat A.: Orijentaciona sjetva pri pošumljavanju degradiranog krša, Šumarstvo,
Beograd 1954, 9—10, str. 3—8.
17.
Horvat A.: Nekoliko misli i orijentacionih podataka o primjeni drače (Paliurus
aculeatus Lamp.) pri pošumljavanju krša, Šum. List, 1958, str. 391—397.
18.
Horvat A.: Izvještaj Jug. Akademiji o putovanju u Hrv. Primorje o konverziji
crnoborovih kultura, Zagreb 1954, (ruikcipis).
19.
Horvatić S.: Biljno geografsko raščlanjenje krša, Krš Jugoslavije, knjiga 5, Split
1957, str. 35—64.
20.
* Izvadak iz izvješća Kr. nadzorništva za pošumljavanje primorskog krasa u
Senju vrhu tečajem g. 1895. obavljenih kulturnih i inih radova, Šum. List, 1897.
str. 371—378.
* Opaska: Podaci za tabelu prikupljeni su po literaturi i zapažanju ing. B. Regenta, pok.
ing.
B Giperborejskog, ing. o. Piškorića i autora. Oni samo općenito odgovaraju po


dručju krša jer se oni menjaju prema geografskoj širini, zatim elevaciji, ekspoziciji i


ostalim eikoloekim faktorima.


223