DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Skeletoidnost tla nije zapreka sjetvi već naprotiv ona može u izvjesnom pravcu korisno djelovati. Na za sjetvu odabranim terenima izabiru se mjesta koja su zaštićena Zbog insolacije i vjetra treba paziti na ekspoziciju. Zato je najbolje odabirati NE i NW ekspozicije. One doduše trpe od bure, ali ona ne može imati jači upliv budući da ponik izbija u proljeće i preko ljeta odrveni, pa je biljčica slijedeće zime u vrijeme najjačeg djelovanja bure zaštićena. Okolišna vegetacija također štiti ponik od takvog djelovanja. Na mjestima, odabranima za sjetvu prekopa se teren u krpama — promjera oko 30 cm te u dubinu od 20 cm. Ta minimalna veličina krpe odabrana je zbog što manje insolacije. Mnogo veće krpe — ukoliko nisu pod zasjenom grmlja — ne bi trebalo izvoditi jer ponik ne bi imao dovoljnu zasjenu okolnog rašća. Tlo krpe treba dobro obraditi te pritom povaditi najkrupnije kamenje, a gornji sloj fino usitniti kao u rasadniku. Time nastojimo stvoriti što povoljnije prilike s obzirom na vlagu. Sjetva se na krpi može vršiti u brazdice razmaka 5—10 cm ili omaške. Brazdice treba zasijati jednako gusto kao u rasadniku, da se dobije gust ponik koji će se pri rastu međusobno štititi i omogućiti najjačim individuima — redovno u sredini krpe — da se održe na životu. Dubina sjetve je neobično važna. Sjeme, ukoliko se ne sije naklijalo, treba nekoliko tjedana dok proklije. Cesto u tom vremenskom razdoblju nema oborina, pa se tlo osuši, a klijavac ugine. Obradom tla zadržava se vlaga dulje vremena u tlu iako se gornji sloj osuši. Da bi se omogućilo klijanje i razvoj ponika, potrebno je sjeme prema vrsti drveća 2—5 cm dublje zasijati nego u rasadniku. Nemamo iskustva na koju se dubinu trebaju sijati pojedine vrste. Zasijano sjeme dobro je lagano prekriti grančicama borovice ako postoji opasnost od miševa. Na taj način izvršena sjetva ima sve preduvjete za dobro nicanje sjemena i razvoj ponika kao i biljaka. Kod prikazanog načina sjetve na krpe neobično je važno vrijeme kada se ona vrši. Dosadašnja iskustva su pokazala da se najbolji rezultati postižu u vrijeme prirodnog opadanja sjemena. U priloženoj tabeli izneseni su za neke vrste fenološki podaci koji mogu poslužiti kao putokaz o vremenu sijanja. Najpovoljnije vrijeme treba tek utvrditi. Nažalost uvjerili smo se da raspolažemo s malo podataka. Sjetva u vrijeme prirodnog opadanja sjemena ima svoje obrazloženje u novijim istraživanjima koja su pokazala, da na neke vrste oscilacija temperatura (33) povoljno djeluje kao jarovizacija kod žitarica. Ukoliko se sjetva na krpe vrši u brazdice, korisno je površinu između brazdica popločiti kamenom zbog smanjenja evaporacije. Neophodno je ponik prašiti više puta godišnje a obavezno iza svake kiše da se prekine kapilaritet i sačuva vlaga. Izdatak za okapanje je relativno malen, a okapanje je odlučno za uspjeh sjetve. Prikazanim načinom sjetve na krpe te obradom popravlja se struktura tla, a time i fizikalna te donekle i kemijska svojstva što naročito utječe na primanje i zadržavanje oborinske vode i količinu zraka u tlu, jer se povećava njegov porozitet. Osim toga kod dobro obrađenoga tla korijen ponika brže i dublje prodire u tlo, a kroz fino obrađeni gronji sloj nadzemni dio lakše prodire na površinu. 221 |