DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 56 <-- 56 --> PDF |
- krampom izbrazdalo na dubinu od "3 cm i pomicalo kamenje manje krupnoće. Uspjeh ponika alepskog bora kretao se oko 75%. Najmanji postotak uspjeha je bio tamo gdje je ponik stradao od neutvrđenih insekata. On je stradao do starosti od 14 dana. Žetva ječma vršena je u visini od 10—15 cm od tla da se ne oštete biljčice bora. Takvom žetvom dobila se od strni daljnja zaštita biljaka. Po ha je utrošeno 4,5 kg sjemena bora i cea 15 kg ječma. Žetva je po ha dala doprinos od 840 kg žitarica. Tako provedena sjetva dosada je prvi slučaj gdje se pristupilo radu istraživačkom metodom. Za taj način sjetve prikupljeni su i evidentirani tačni podaci. Za rad utrošeno je: sječa 15 nadnica, palenje gariga 7, sjetva i obrada 30 nadnica ili ukupno 52 nadnice. Sjetva omaške uspješno se vrši i crni m borom . Decenijama su se vršili mnogi pokusi, ali bez povoljnog rezultata. Podaci o ponovnom uvođenju sjetve priopćeni su 1950. g. (8) u Sloveniji. Sjetvu je uspješno proveo 1952. g. (34 i 36) lugar Andrejašić u predjelu Jambornik kod sela Podgorje na visini iznad 500 m, ekspozicija NE skeletnost terena 30—401%, u području cenoze Seslerieto autumnalis — Ostryetum carpinifoliae. Na tim terenima prevladava travna vegetacija s ponekim grmom bjelograbića. Sjetva je vršena omaške na neobrađenom tlu. Sijano je po ha 4 kg sjemena crnog bora. Izvršena je u vrijeme prirodnog opadanja sjemena. Uspjeh je bio vidljiv tek 1954. g. Godine 1960. ustanovljeno je da po ha ima 45.000 biljčica. Od 1954—1961. uspješno je tim načinom zasijano oko 600 ha. Sjetva se vrši najkasnije u februaru ili prvom polovinom marta. Proljetne kiše sabiju sjeme između trave u tlo gdje zatim uslijedi klijanje. Preporuča se da se poslije sjetve površina prodrlja grabljama. Kasnije sjetve su pokazale da crni bor najbolje uspijeva u višim položajima između 400 i" 800 m gdje godišnje oborine iznose 1200—1500 mm. Po ha treba prosječno samo 1—2 radnika, te 3—4 kg sjemena. Radi jednolične sjetve uzima se na rad 4—5 radnika koji se rasporede u pruge razmaka 5—8 m. Orijentaciona sjetva pri pošumljavanju (16). To je u stvari sjetva omaške. Uspješno se primjenjuje u aridnim područjima Italije. Svrha joj je da se utvrdi za šire područje pošumljivanja koje vrste treba primjenivati, da bi se izbjegao rizik upotrebe vrsta koje ne odgovaraju ekološkim uvjetima. Zbog toga se na mjestima gdje se namjerava pošumljivati odabere površina koja je reprezentant terena. Na toj površini siju se omaške razne vrste sjemena, prvenstveno borova za koje pretpostavljamo da bi u tom području mogle uspijevati. Vrši se puna sjetva. Sjeme pojedinih vrsta sije se zasebno ili u smjesi sa sjemenom drugih vrsta. Sjetva se vrši u vrijeme koje najbolje odgovara pojedinim vrstama, a ako se sije smjesa onda prema vrsti koju smatramo prioritetnom. Sije se od kasnog ljeta do u kasno proljeće. Opažanja uspjeha sjetve ukazuje na vrste koje su najbolje uspjele i koje možemo smatrati napodesnijima za određeni teren. U Italiji su takvim načinom postignuti dobri rezultati s primorskim i nekim drugim borovima. Iz prednjega proizlazi da su se u određenim uvjetima postigli dobri rezultati sjetvom omaške u eumediteranskom području alepski m borom, a u submediteranskom crni m borom . Uspjeh govori u prilog činjenici da treba vršiti daljnja istraživanja. Smatramo da je riješeno pitanje sjetve omaške za Pinus halepensis, a da nema zapreke da se tom metodom uspije i kod Pinus brutia i Pinus pinaster u eumediteranskom području. Smatramo da u krškom području izvan Slovenije treba pronaći uspješnu sjetvu s vrstama Pinus nigra, ssp. dalmatica, Pinus nigra |