DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 52 <-- 52 --> PDF |
janci se najvećim dijelom osuše tokom sušne periode. Slično se dešava sa sjemenom koje padne na površine plitkog tla u periodu povoljnom za nicanje. Uspjeh prirodnog naplođenja nalazimo kod sjemenja, palog među kamenje gdje ima dosta zemlje a ponik je zaštićen od isušivanja. Takva mjesta redovno nemaju dovoljno tla za uspješan razvoj biljke, pa ona tamo vodi žilavu borbu za opstanak koji je usto redovno ugrožen vanjskim biotskim faktorima (pašom). Prirodno naplođivanje povoljnije se vrši kod nekih vrsta četinjača. Primijećeno je da se alepski bor, čempres i crni bor u prirodnom arealu rasprostranjenja — ukoliko nisu sprečavani biotskim faktorima — prirodno naplođuju. Usprkos tome što su tim vrstama uvjeti nepovoljni, one su toliko otporne da se ipak uspiju održati. Tome pridonosi činjenica da su to autohtone, odnosno naturalizirane vrste, koje su u nekim predjelima — prema fitocenološkim istraživanjima — prvotno živjele u zajednicama drugačijeg sastava. Ovo ukazuje da su ekološki uslovi toliko izmijenjeni, da ga naseljavaju rustikalnije i otpornije vrste sposobne za održanje u takvim uvjetima. Općenito možemo zaključiti da su uvjeti na degradiranom kršu nepovoljni za naplođivanje listača kao i za pretežan dio četinjača. Tome je razlog i nepovoljno stanje tla zbog zbijenosti, malog kapaciteta za zrak i vodu, zatim zbog nestanka drvenastog pokrova koji pruža zaštitu poniku od prejake insolacije, velikih oscilacija temperature, prejakog isušivanja tla te nepovoljne raspodjele oborina. Time- su u općim crtama prikazani poznati uvjeti prirodnog naplođenja sjemenom kao i teškoće s kojima se moramo suočiti pri pošumljivanju sjetvom na degradiranom kršu. II Razmatranjem pošumljivanja sjetvom sjemena u prošlosti nalazimo da su pokretači tog rada imali stalno u vidu sjetvu, uspjeh toga rada ima optimističke i pesimističke ocjene. Evo nekoliko najvažnijih zapažanja na koja se naišlo pregledom literature: — prema Ressel u J. (21) sjetva žira može uspjeti onda ako je mladik dobro zaštićen; — Wessel y J. (37) je preporučao sjetvu žira, kestena i oraha. Ostale vrste nije preporučio jer klice ne ojačaju do početka sušnog perioda, pa ponik ugiba; — Pucic h J. (28a) je konstatirao da je sjetva većinom neuspjela jer ponik zbog nepovoljnih klimatskih prilika propadne. Samo u godinama 1895., 1896. i 1897. uspjela je sjetva crnike i to na površinama koje su obrasle drvećem. Isto tako uspjela je sjetva jelova sjemena godine 1897. podsijanog u odraslim borovim kulturama; — Bon a M. (10, 11) je izvijestio o uspjeloj sjetvi žira pod zaštitom grmlja gdje mlade biljke dobro napreduju; — prema Malbohan u E. (25) sjetva crnikom većinom nije uspjela. — Nadzorništvo za pošumljivanje u Senju (20) je priopćilo o vrlo uspjeloj sjetvi žira pod nastojna stabla kitnjaka. Inače je mišljenja da sjetvi sjemenom nema mjesta na Kršu jer je šteta uloženih sredstava; — Kosov i ć B. (23) smatra da pri sjetvi treba slijediti prirodu ukoliko je to moguće na kršu. Mišljenja je da sjetvu treba iskoristiti u tom području iznimno; 214 |