DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 51 <-- 51 --> PDF |
POŠUMLJIVANJE DEGRADIRANIH KRSKIH POVRŠINA SJETVOM Ingr. AUGUST HORVAT I Na degradiranom kršu uvjeti za prirodnu regeneraciju šuma nestali su na najvećem dijelu površina. Stanje drvenaste vegetacije je nepovoljno. Visokih šuma gotovo nema. One su pretvorene u šikare ili makiju te daljnje degradacijske stadije sve do golog kamenjara. Od preostalih vrsta drveća većina raste grmoliko pa, ukoliko ih nisu različiti biotski faktori i dalje oštećivali, oni mogu fruktificirati. Jednako tako fruktificiraju i poneki preostali soliteri. Četinjače u prirodnim sastojinama, soliterna stabla i odrasle vještačke kulture izdašno fruktificiraju. Sjeme lisnatog drveća šikarastog uzrasta pokazuje normalne osobine s obzirom na njegovu klijavost, težinu i ostala svojstva. Međutim, njegova nasljedna svojstva nisu — osim iznimaka — poznata jer ne znamo kako su izgledala normalno odrasla stabla prethodnih generacija. Sjeme četinjača pokazuje sve normalne karakteristike pa su neke crnogorične sastojine u tom području izlučene kao sjemenske baze. Poseban odnos nastupa kad zrelo sjeme dospije na tlo. Uslijed devastacije vegetacije tlo je ostalo na ogromnim površinama bez zaštite drvenastih biljaka. Preostala vegetacija zaštićuje ga u manjoj ili većoj mjeri. Zbog toga je tlo izvrgnuto jakom utjecaju oscilacija temperature, oborinama, insolaciji, vjetrovima i drugim abiotskim utjecajima. Pomenuti faktori djeluju pojedinačno ili uzajamno u raznim godišnjim dobama negativno na tlo. Sadanja pedološka klasifikacija dijeli tla na kršu na skeletoidna i skeletna bez obzira da li su tipska ili atipska. Ciste zemlje ima veoma malo, a gdje dolazi u većoj količini, privedena je poljoprivrednoj kulturi. Za pošumljivanje preostaje zemljište koje nije podesno za agrikulturu. Ta tla su karakterizirana veoma plitkim A-horizontom u kojem se veoma rijetko mogu uočiti slojevi Ao, Ai itd. Ukoliko ih se i uspije uočiti, oni su beznačajni. Uslijed erozijskih procesa nestao je na golemim površinama krša A-horizont a često i B-horizont. Pretežno je ostao samo matični supstrat. Nešto malo tla nalazimo među kamenjem kao i pod ostacima drvenaste vegetacije ili pod gustim pokrovom zeljastog rašća. Uspješna prirodna naplođenja su dosta sporadična, a nalazimo ih gdjegdje ispod grmlja. Uzrok je tome što ne postoje uvjeti za nicanje i održanje ponika. Na površinama gdje prevladava travnasti pokrov i gdje postoji A-horizont, tlo je redovno plitko i izvrgnuto isušivanju koje prouzrokuju sisalice bilja te kapilare tla. Nedostatak vlage koja predstavlja jednu od osnovnih faktora za klijanje, onemogućuje proces razvoja klijanaca. Ukoliko sjeme proklije, kli 213 |