DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Stroj, iako radi već četvrtu godinu i radi prosječno oko 1500 efektivnih sati
godišnje kod čega je u 1963. godini izvršio preko 2246 efektivnih sati rada,
pokazao je unatoč intenzivnom radu rijetke kvalitetne osobine, jer u tom periodu
od oko 3,5 godine nije bio uopće u defektu niti je ikad imao zastoja radi kvarova.


Da bi se ustanovili učinci stroja kao kopača panjeva Direkcija je organizovala
na svom gradilištu na izgradnji lijevoobalnog nasipa Česme osmatranja
učinka stroja na vađenju panjeva koja su vršena pod rukovođenjem pisca ovog
članka.


Iznose se rezultati osmatranja koja su vršena na radu stroja na dan 18. i 19.
VII 1963. i na dan 18. IX 1963. godine.
Stroj je radio u 2 smjene tj. 16 sati dnevno kod čega efektivnih oko 14 radi
čega se posada sastojala od 2 strojara.
Prema podacima dobivenim u šumariji u Popovači stroj je vadio panjeve u
šumi »Lipovica« i to u odjelu 21 a, 16 i 11 a i u odjelu 18.
Sastav šume po odjelima je bio slijedeći:
Odjel 21 a — srednja starost šume 85 godina od čega:
hrasta 40%, jasena 30´%, brijesta 10%, graba i johe 20%.
Odjel 16 — srednja starost šume 81 godinu od čega:
hrasta 20%, jasena 30%, brijesta 10%, graba 25%, johe 15%.
Odjel 11 a — srednja starost šume 81 godinu od čega:


hrasta 40%, jasena 20%, graba 20%, brijesta 10%, johe 10%.
Odjel 18 — srednja starost 90 godina za stari hrast i mlađi hrast 35 godna kod
čega:


starog hrasta 10%, mlađeg hrasta 40%, jasena 20%, brijesta 10%, johe i


graba 20%.


U članku se neće iznositi detaljne analize, nego samo dobiveni rezultati.
Ukoliko bilo koga budu zanimali detaljni podaci može se obratiti na autora
članka koji će svakomu staviti na uvid tražene podatke i dati potrebna objašnjenja.


Nakon izvršenog rada izrađeni su tabelarni pregledi izvađenih panjeva po
vrstama drveta i dimenzijama panjeva, sa pregledom utrošenog vremena na
vađenju panjeva.


Kod vađenja karakterističnih velikih dimenzija i posebno teškog vađenja
bilježilo se vrijeme utrošeno na vađenje tih najtežih panjeva kod čega je ustanovljeno
da vrijeme vađenja ne ovisi samo o dimenziji panja, nego i o vrsti i osobinama
zemljišta u kome je panj rastao.


Tako se ustanovilo da je na pr.
kod vađenja panja promjera 100 cm utrošeno jednom prilikom 16´
kod vađenja panja promjera 110 cm utrošeno drugom prilikom 7´
dok se kod vađenja panja promjera 120 cm utrošilo jednom prilikom 25´ a
kod vađenja panja promjera 130 cm utrošeno drugom prilikom 13´
u prosjeku prema tome oko 15´ po komadu.
Nakon izvršenog vađenja panjeva za pojedine dionice na kojima se stalno
bilježio utrošak vremena razrađeni su prosječni utrošci po pojedinim dimenzijama
panjeva.
S obzirom da je rad vršen pod kontrolom i s obzirom na to da to nije vršeno
pod normalnim okolnostima nego sa povećanom koncentracijom kod izvođenja
rada, koja kod normalnog rada nije takva, to su postignuta prosječna vremena
vađenja panjeva povišena za 100%.