DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 43 <-- 43 --> PDF |
MINIMALNI PROMJERI TRUPACA I MAKSIMALNO UCEŠCE CRVENOG SRCA KOD BUKOVIH PRAGOVSKIH TRUPCIC A (Analiza propisa novog standarda JUS D. Dl. 020-XII 1962.) Prof. đr ROKO BENIC O. UVOD Po novom jugoslavenskom standardu za željezničke pragove (JUS D. Dl.020 od XII 1962.) postoje dvije klase željezničkih pragova (I i II.) koje se među sobom razlikuju kako po dozvoljenim odstupanjima od propisanih dimenzija tako i po dozvoljenom učešću crvenog srca na površini čeonog presjeka praga. U ovom radu ograničit ćemo se samo na izradu (odnosno tesanje) bukovih pragova samaca i dupljaka oblika II po JUS-u, koji su karakterizirani slijedećim dimenzijama (vidi tablicu 1). Tablica br. 1 Dužina praga 1 Donje ležište a Višima praga h Ležište Visina man; tračnice b Po standardu je bočne strane hi Stvarna kod kod samca dupljaka c e n t i m e tar a 260 26 16 16 8 9,4 12,5 260 25 15 15 8 8,3 11,4 250 25 15 15 8 8,3 11,4 250 24 14 14 8 8,0 10,1 180 22 14 14 7 9,9 11,1 160 20 14 14 7 10,4 12,0 150 20 14 14 7 10,4 12,0 120 18 13 14 6 12,5 11,6 Napomena: Navedene dimenzije pragovi treba da imaju kod 22% sadržaja vlage. 1. MINIMALNI PROMJERI TRUPACA ZA PRAGOVE Minimalni promjer trupčića za tesanje pragova određen je dimenzijama praga. Minimalni promjer trupčića — potreban za tesanje (odnosno piljenje) praga samca oblika II po JUS-u može se tačno izračunati po formuli d = U a2 + 4X2 ... 1.) 5b2 — a2 gdje je X = l.a) 8b |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 44 <-- 44 --> PDF |
DUPLJAK Ova formula vrijedi za pragove sviju dužina osim praga dužine 120 cm, no ove dimenzije praga — jer se radi o pragovima za uskotračne industrijske kolosjeke, — praktički ne dolaze u obzir, te praga dužine 250 cm, jer kod njene upotrebe nije zadovoljen uslov minimalne visine manje bočne strane od 8 cm. Za tu dimenziju praga minimalni promjer trupčića može se izračunati po formuli d = hi« 2.) R + Po gore navedenim formulama obračunate minimalne debljine trupčića iznose: Tablica br. 2 Minimalni promjer trupčića kod sadržaja vlage Dimenzije praga po 22B/o u sirovom stianju standardu O OJ Ii 3 » > > CO rt CÖ Lf L3 L -C I 8 "A * 1 S «i öl KM c e n time ; a r a 260 260 250 250 26 25 25 24 16 15. 15 14 16 15 15 14 8 8 8 8 9,4 8,3 8,3 8,0 27,7 26,4 26,4 25,3 29,0 27,7 27,6 26,5 28,5 27,2 27,2 26,0 29,9 28,5 28,5 27,3 180 160 150 120 22 20 20 18 14 14 14 13 14 14 14 14 7 7 7 6 8,9 10,4 10,4 12,5 23,7 22,5 22,5 21,9 24,6 23,3 23,3 22,5 24,4 23,2 23,2 22,6 25,4 25,0 25,0 23,2 Napomena: Pad promjera uzet sa 1 cm po t. m. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Minimalne dimenzije trupčića za tesanje dupljaka mogu se izračunati po izrazu + (2h + l)2 3.) -T b2 Obračunate dimenzije trupčića iskazane su u tablici br. 3. Tablica br. 3 Minimalni promjer trupčića ikod sadržaja vlage 22B/,> u Dimenzije praga po sirovom aflanjU standardu 0 1 0) - ama ina nje t stran > w cd ., IP gl iSü > a o> O 4) IS 0.)M II *3 i—, 8 3 cd cd !« *3. cd (H *S U c e n timet ara 260 26 16 16 8 12,5 36,7 38,0 37,8 39,0 260 25 15 15 8 11,4 34,5 35,8 35,5 36,9 250 25 15 15 8 11,4 34,5 35,7 35,5 36,8 250 24 14 14 8 10,1 32,0 33,2 33,0 34,2 180 22 14 14 7 11,1 32,0 32,9 33,0 33,9 160 20 14 14 7 12,0 32,0 32,8 33,0 33,8 150 20 14 14 7 12,0 32,0 32,7 33,0 33,7 120 18 13 14 7 11,6 30,2 30,8 31,1 31,7 Kod ovih obračuna uzeto je u obzir: pad promjera od 1 cm po t. m. te dodatak od 3% na račun usuha. Stvarna visina manje bočne strane, kako kod pragova samaca tako i kod dupljaka, je u slučaju izrade (tesanja ili piljenja) pragova iz trupčića minimalnih dimenzija uvijek veća od one iskazane u standardu. Obzirom na to i kubatura praga je stvarno veća nego kada bi ta visina iznosila 8 cm ( kod normalnih pragova) odnosno 7 cm (kod uskotračnih pragova). 2. ISKORIŠTENJE OBLOVINE KOD IZRADE PRAGOVA Maksimalno iskorištenje oblpvine postiže se kod tesanja odnosno piljenja trupaca minimalnih dimenzija iz kojih se ti pragovi još mogu izraditi. Ono je prikazano u tablici broj 4. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Tablica br. 4 Dimenzij e prag a h*a5 « h% ´ 5 > .Jo :«3 « .g p._ «> B o S ci > & g L OŠ, a^-g 5 S´S&3 centimetara m3 postotak f/o) kom 260 26 16 16 9,4 S 0,18256 0,09958 58,4 41,6 5,5 12,5 D 0,31219 0,20722 66,4 33,6 6,6 260 25 15 15 8,3 S 0,16587 0,08879 53,5 46,5 6,0 11,4 D 0,27805 0,18616 67,0 33,0 7,2 250 25 15 15 8,3 S 0,15948 0,08538 53,5 46,5 6,3 11,4 D 0,26591 0,17900 67,3 32,7 7,5 250 24 14 14 8,0 10,1 S D 0,14634 0,22966 0,07650 0,15825 52,3 68,9 47,7 31,1 6,8 8,7 180 22 14 14 8,9 11,1 S D 0,09121 0,16247 0,05177 0,10670 56,8 65,7 43,2 34,3 11,0 12,3 160 20 14 14 10,4 12,0 ,S D 0,07854 0,14356 0,04307 0,08768 54,8 61,1 45,2 38,9 12,8 13,9 150 20 14 14 10,4 12,0 S D 0,07363 0,13380 0,04038 0,08220 54,9 61,4 45,1 38,6 13,6 14,9 120 18 13 14 12,5 11,6 S D 0,05073 0,09471 0,03396 0,05515 66,9 58,2 33,1 41,8 19,7 21,1 Napomena: * stvarna visina manje bočne stranice ** kubatura trupčića u sirovom stanju, a kubatura praga kod sadržaja vlage 22% S = samac; D = dupljak. Kao što se vidi iz tablice prosječno iskorišćenje oblovine kod tesanja pragova normalnih dimenzija (dužine 250 i 260 cm.) kreće se u intervalu 52,3 i 58,4% kod samaca, odnosno 66,4 i 68,9% kod dupljaka ili u prosjeku 53,0% (samci) i 67,3% (dupljaci). Iskorišćenje oblovine kod izrade uskotračnih pragova je veće i kreće se od 54,8% (prag 160 cm) do 66,9% (prag 120 cm) kod samaca, odnosno 58,2% (prag 120 cm) i 65,7% (prag 180 cm). 3. MAKSIMALNO DOZVOLJENO UČEŠĆE CRVENOG SRCA KOD TRUPACA ZA PRAGOVE Dozvoljeno učešće crvenog srca kod bukovih pragova ne smije, prema propisu standarda kod pragova I. klase, prijeći 1/2 čeone visine praga, a kod pra |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 47 <-- 47 --> PDF |
|ova II. klase ne smije izbijati više od 4 cm. ispod gornjeg ležišta praga. Sematski je taj uslov za pragove samce i dupljake prikazan na slici 1. Maksimalni promjer se kod pragova I. klase može izračunati po formuli dsi = h — hi 4.) 25X15-15 26X16-16 22X14-14 24X14-14 18X13-14 20X14-14 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 48 <-- 48 --> PDF |
a kod pragova II. klase po formuli dsu = 2h — hi — 4 5.) u kojim formulama hi označava stvarnu visinu manje bočne strane a h visinu praga. Maksimalni promjer i učešće crvenog srca kod bukovih pragova samaca I. i II. klase prikazali smo u tablici 5. Tablica br. 5 Promjer na tanjem Učešće crvenog sroa kraju Profil U površini čela praga Trup- Crvenog U promjeru j« « čiča srca kod Trupči´ća Praga trupčića H l I. ´kl. II. kl. I. kl. II. kl. I. kl. II. kl. I. kl. II. kl. centimetara p 0 s t 0 t a k cm. 26 X 16—16 27,7 6,6 14,6 5,7 27,7 9,4 40,8 22,8 52,7 260 260 25 X 15 —15 26,4 6,7 13,7 6,3 26,5 10,3 37,2 24,1 52,0 2S0 24 X 14 — 14 25,3 6,0 16,0 5,7 40,8 9,2 53,6 23,7 63,3 250 160 22 X 14 — 14 23,7 5,1 11,1 4,6 21,9 7,1 33,2 21,1 46,8 150 20 X 14 — 14 22,5 3,6 9,6 2,5 18,3 3,7 26,6 16,0 42,2 160 150 18 X 13 —14 21,9 0,5 5,5 — 6,4 — 9,9 2,8 25,1 120 Maksimalni promjer crvenog srca kod trupaca za izradu dupljaka može se izračunati po formulama dsi = h + 1 . . . cm 6.) odnosno dsu = 2h — 7 . . . cm .... 7.) Maksimalni promjeri i učešće crvenog srca za dupljake dani su u tablici 6. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Tablica br. 6 Profil pragaPromjer na tanjem kraju TrupCrvenog čiča srca kod Učešće crvenogU površini čela Trupčića Praga sreo U promjeru trupčića kod l.kl. II. kl. I. kl. II.(kl. I. kl. II. kl. I.kl. II. kl. cen t i m e t ar a p 0 s t 0 t a k 26 X 16 — 16 36,7 17 25 21,5 46,4 30,9 66,0 46,3 68,2 25 X 15—15 34,5 16 23 21,5 44,4 28,7 61,5 46,4 66,9 24 X 14 — 14 32,0 15 21 18,9 37,1 29,5 59,7 46,5 65,0 22 X 14 — 14 32,0 15 21 22,0 43,1 31,0 62,6 46,5 65,0 20 X 14 — 14 32,0 15 21 22,0 43,1 33,4 67,5 46,5 65,0 18 X 13 —14 30,2 14 19 21,4 39,3 32,0 62,8 44,1 59,8 Uspoređujući zahtjeve sadašnjeg standarda u usporedbi sa bivšim vidi se da je u bivšem standardu tolerirano veće učešće crvenog srca nego što je to sada. Tako se učešće crvenog srca u promjeru tanjeg kraja trupca kod normalnih pragova kretalo kod samaca između 62,2% i 62,7l% kod 50% osržene površine čela odnosno između 78,9% i 79,7% kod 75% osržene površine čela, a sada se za iste dimenzije samaca kreće između 22,8% i 24,1%) kod pragova prve klase odnosno između 37,2% i 53,6% kod pragova druge klase. Prema tome su danas uslovi u pogledu učešća crvenog srca i kod pragova II. klase stroži, nego što su to bili u bivšem standardu. Kod dupljaka se pokazuje isto. Tako se u bivšem standardu dozvoljavalo crveno srce na tanjem kraju trupčića između 60,8% i 62,6% (osrženo 50% čeone površine praga) odnosno između 74,4 i 76,6% (osrženo 75% čeone površine praga), a danas iznosi kod pragova I klase između 46,3 i 46,5% a kod pragova II. klase između 65,0 i 68,2%. Slična je situacija i kod pragova za uskotračni kolosjek, kao što se to može vidjeti iz tablice 6. 4. ZAKLJUČAK Iz analize uslova koje novi jugoslavenski standard za željezničke pragove (JUS D. D1-.020-XII 1962.) postavlja za bukovu oblovinu za tesanje ili piljenje pragova samaca i dupljaka, a koja je izvršena u prethodnim izlaganjima vidi se slijedeće: |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 50 <-- 50 --> PDF |
1. Visina manje bočne stranice (hi) u praksi je uvijek veća nego što je postavlja standard. Taj zahtjev se prema tome može ispuniti. Ipak kod obračuna kubature pragova treba uzeti u obzir visinu, koja se postiže kod tesanja odnosno piljenja pragova iz trupaca minimalnih dimenzija. 2. Novi standard za pragove traži manji procenat crvenog srca na čelu praga, a prema tome i na čelu trupčića nego što je to dozvoljavao bivši standard. To se naročito opaža kod normalnih pragova samaca I. klase, koji se mogu izraditi samo iz trupaca, kod kojih učešće crvenog srca ne prelazi preko 24j% promjera. Budući da se u praksi pretežno izrađuju pragovi samci trupaca za izradu takovih pragova će se u našim šumama vrlo malo naći. Pa i kod dupljaka učešće crvenog srca u promjeru trupca za normalne pragove se kreće oko 46,5´% tj. manje nego što se to traži za pilanske trupce II. klase. Obzirom na to smatramo da je taj uslov standarda praktički neodrživ i da će dovesti do smanjenja proizvodnje bukovih pragova. LITERATURA 1. BENIĆ R., Razmatranje o iskorišćenju oblovine kod izrade pragova, Š. L. 1955, str 621—634; 2. BE.NIĆ R., Ekonomičnost kod izrade željezničkih pragova, Drv. Ind. 1956, str. 2—16; 3. BENIĆ R., Minimalni promjer trupca i maksimalno učešće srca kod bukove pragovske oblovine, Drv. ind. 1958, str. 34—40; 4. BRE2NJ.A1K M., Piljenje pragova i vlaličiina nepirave srži bukove ipragovđke oblovine, Drv. ind. 1963, sitr. 105—112; 5. Jugoslav, standard — JUS D.D1.020-1955. god.; 6. Jugoslav, standard — JUS D.D1020-1962. god. MINIMAL DIAMETERS OF ROUNDWOOD AND MAXIMAL PROPORTION OF RED HEART IN BEECHWOOD RAILWAY SLEEPERS (An analysis of the new standard specifications JUS D.D1020-XII 1962.) Summary The author analyses the regulation of the new Yugoslav standard concerning railway sleepers manufacture (JUS D.D1020-XII 1962.), from which he draws the following conclusions: 1. The yield in the production of hetwn sleepers of the normal dimension (250— and 260— cm. lengths) ranges from 52.3 to 58.4% for single sleepers and from 66.4 to 68.9% for double sleepers. Hence the average yield in single sleepers and double sleepers of 53% and 67.3´% respectively. When roundwood is hewn into narrow-gauge sleeppers the output is somewhat higher, i. e. from 54.8% (for 160-Qm. sleeper lenght) to 66.9% (for 120- 180-cm. sleeper length) in double sleepers. 2. The maximal allowable proportion of red heart on sleeper frontal area ranges in single sleepers class I from 3.7 to 10.3% while in class II from 9.9 to 53.6% (see table 5). In doufoile sleepers it varies from 28.7 (to 33.4% for class I, and from 59.7 to 67.5 for class II. In Consideration of this in the manufacture of single sleepers (250- and 260-cm. lengths) class I used for standard-gauge railway the maximal proportion of red heart may cover ibötween 22.8 and 24.1% of roundwood diameter at the thinneir end, while in class II between 52.0 and 63.3% of minimal roundwood diameter. When working up of double sileepers of class I it can range between 46.3 and 46.5, while in class II between 65.0 and 68.2%. Similar proportions are to foe found when narrow- gauge sleepers (see tables 5 and 6) are produced. 3. From the above dit is visible that the new standard specifications impose more severe conditions as to the quality of Beechwood to be converted into sleepers, which is likely to influence the supply of the market with sleepers. 212 |