DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 37 <-- 37 --> PDF |
nje. Vrlo je čest slučaj da dva susjedna šumska gospodarstva nabavljaju tešku mehanizaciju nezavisno jedno od drugog, koja poslije leži neiskorištena. U jednom gospodarstvu naišli smo na pr. na mašine koje su u jednoj godini bile korištene svega sa 22% svog radnog vremena. Nas posebno zanima korištenje teške mehanizacije za krčenje panjeva i šikara. To je redovno vrlo skupa mehanizacija, koja bi možda mogla imati računa na jednom širem području od nekoliko šumskih gospodarstava. Nameće se stoga potreba integracije šumskih gospodarstava, barem u nekim sektorima njihove djelatnosti, koja može da bude znatan izvor sniženja troškova proizvodnog procesa. 6. TROŠKOVI REKONSTRUKCIJE I KONVERZIJE Troškovi rekonstrukcije Troškovi rekonstrukcije kako je to već bilo u pređašnjim glavama izneseno sastoje se od: a) troškova osnivačke faze — troškova iskorištenja autohtone sastojine, — troškova podizanja kultura unesenih vrsta, b) troškova održavanja, c) troškova finalne realizacije. Mi ne raspolažemo sa takvim podacima koji bi nam dozvolili da operiramo vjerodostojnim prosjekom barem za pojedina područja SR Hrvatske, iz razloga što se rekonstrukcije degradiranih i ostalih šuma uopće nisu izvodile, osim ponegdje sporadično, po tipovima koji su naprijed opisani i koji se primjenjuju u savremenom šumarstvu. Postoje samo podaci za pojedine operacije procesa rekonstrukcije. Tako na pr. troškovi krčenja panjeva mogu da iznose od 160.000 do 350.000 dinara po ha prema veličini i broju panjeva po ha. Kako smo već ranije iznijeli, kod rekonstrukcija kod kojih i tako ne dolazi u obzir poljoprivredna međukultura, vrlo je vjerojatno da će, naročito u brdskim područjima, mašinsko krčenje kao i krčenje sa eksplozivom biti zamijenjeno sa kemijskim uništavanjem izbojne snage panjeva, a horizontalna obrada da će biti zamijenjena sa vertikalnom, što će znatno sniziti troškove krčenja s jedne strane, ali povisiti troškove sadnje s druge strane radi nemogućnosti primjene mašinske sadnje, koja je za 60—80% jeftinija od ručne. U »Razvojnim mogućnostima« proizvodnog potencijala šumskog fonda 1964. do 1970. Sekretarijata za šumarstvo SRH uzet je kao prosječni trošak osnivanja jednog hektara kultura četinjača 350.000 dinara pa bi prema tome troškovi rekonstrukcije za efektivnu površinu od 90.902 ha iznosili: 31,8 milijardi dinara. Potrebno je da se troškovi rekonstrukcija utvrde na probnim objektima u nekoliko šumskih gospodarstava raznolikih uslova i da se prema učešću tih tipova odredi jedna prosječna cijena rekonstrukcije za pojedine privredne oblasti i za kontinentalno područje republike. 7. VRIJEDNOST PROIZVODNJE Vrijednost proizvodnje rekonstrukcije Vrijednost proizvodnje rekonstrukcije sastoji se od: a) vrijednosti posječene drvne mase autohtone sastojine osnivačke faze, b) vrijednosti drvne mase proreda autohtone sastojine i kultura, c) vrijednosti drvne mase sječivog prihoda unesenih vrsta. 199 |