DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Kao jedna od vrlo značajnih mjera za sniženje troškova proizvodnje jest izbor sastojina najpovoljnijih uslova i njihova koncentracija. Podesnim izborom sastojina najpovoljnijih uslova može se znatno povećati vrijednost proizvodnje osnivačke faze i sniziti troškovi proizvodnje. Izbor se vrši po fizičkim i eksploatacijskim uslovima: 1. Po količini i sortimentima drvne mase autohtone sastojine, 2. Po otvorenosti i udaljenosti sastojine od izvoznog puta. Općenito se može postaviti slijedeći red prioriteta za rekonstrukciju i konverziju za kontinentalno područje SRH: 1. sve kulture borova bez prirasta na neodgovarajućim staništima uz saobraćajnice koje mogu da daju celulozno drvo od najmanjeg promjera na dalje, 2. sve kulture smreke neuspjele i na neodgovarajućim staništima koje su prestale sa prirastom a sječom se mogu dobiti sortimenti celuloznog drveta, 3. sve degradirane šume jele, smreke, jele i bukve koje su podesne za rekonstrukciju sa brzorastućim vrstama četinara, a nalaze se na nižim nadmorskim visinama i uz saobraćajne puteve, 4. sve čiste grabove sastojine sa primjerenim drvnim masama, na plodnim tlima, 5. sve neuspjele kulture topola koje daju celulozno drvo, 6. sve degradirane šume listača koje se nalaze na vrlo plodnim tlima a mogu se konverzijom pretvoriti u plantaže topola ili četinara sa poljoprivrednom međukulturom, 7. sve degradirane i slaboproizvodne bukove i grabove šume koje još imaju toliko drvne mase da möge da podmire jedan dio troškova rekonstrukcije. Vrlo se često postavlja pitanje rentabiliteta podizanja plantaža i kultura ubrzanog rasta na neobraslim površinama prema rentabilitetu rekonstrukcije degradiranih šuma. Pod inače jednakim uslovima staništa, vrsta i eksploatacije jasno je da rentabilitet ovisi o proizvodnji osnivačke faze rekonstrukcije tj. o rentabilitetu sječe autohtone sastojine. Ako je ta proizvodnja rentabilna onda je nesumnjivo cjelishodnije vršiti rekonstrukciju nego podizanje kultura na neobraslim površinama, jer istovremeno povećavamo obim sječa i snabdijevamo industriju sa sirovinama. Pitanje pak prednosti podizanja plantaža pred kulturama ubrzanog rasta četinara ovisi o planskom cilju gospodarenja, ako se radi o proizvodnji drveta onda kulture ubrzanog rasta imaju nesumnjivo prioritet pred plantažama. 5.3.3. Iskorištavanje tankog drveta tvrdih lišćara. Problem iskorištavanja tankog drveta tvrdih lišćara koje se dobiva kod rekonstrukcije degradiranih šuma šikara je od prvorazredne važnosti ne saimo naš nego i u drugim naročito mediteranskim zemljama. Godine 1961. održano je u Zenevi specijalno savjetovanje predstavnika 21 zemlje u organizaciji FAO i CEE o problemu iskorištavanja drveta malih dimenzija. Pošto je ovaj problem na tom savjetovanju vrlo detaljno razmotren, mi ćemo iznijeti rezultate toga savjetovanja prema J". VENT-u. Problem eksploatacije tankog drveta postoji u većini zemalja: 1. jer se prihod kategorija šuma kao što su panjače pojavljuje većinom u vidu tankog drveta, 2. jer ise tanko drvo pojavljuje kao prihod proreda, 3. jer se kod redovnih sječa zrelih sastojina uvijek pojavljuje jedan znatan procent tankog drveta od granjevine, ovršina i stabala podstojne etaže. Promjer ispod kojega se drvo smatra tankim zavisi o raznim momentima i vrlo je promjenljiv. Tako na pr. promjer iskorištavanja drveta četinara za celulozu je znatno rnainji otkada postoji deficit celuloznog drveta i otkada fabrike celuloze pirimaju tanko drvo. |