DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 22     <-- 22 -->        PDF

4. PROIZVODNJA DRVNE MASE UNESENIH VRSTA
U jednoj od prethodnih glava izvršili smo izbor vrsta s kojima treba izvršiti
rekonstrukciju odnosno konverziju degradiranih malovrijednih i slaboproizvodnih
šuma. Po turnusu proizvodnje i veličini prosječnog godišnjeg prirasta
te vrste su podijeljene na slijedeće grupe:


Četinari:


Strobus, duglazija, bijeli bor, smreka, ariš, jela, crni bor.


Lišćari:


Topola, joha, breza.


Istraživanja o prirastu tih vrsta naročito domaćih kao što su smreka i jela
postoje, ali većinom sa njihova prirodna staništa. Od stranih vrsta istraživanja
prirasta su lokalna i malobrojna iz kojih se vrlo teško može izvući jedan prosjek
za šira područja. Pogotovu ne postoje detaljnija istraživanja prirasta kultura
ubrzanog rasta.


Radi toga smo izvršili orijentacijski obračun drvnih masa važnijih unesenih
vrsta za rekonstrukcije i konverzije na bazi realizovanog prirasta tih vrsta u
određenom turnusu na području SRH, na taj način što je reduciran prirast ili
produžen turnus prema površnoj procjeni rasprostranjenosti tipa staništa na
kojemu je prirast realiziran. Za neke vrste su uzete vjerojatne veličine. Prema
tome je uzeto:


1.
Realiziran je za strobus prirast od 17,3 m3/ha u turnusu od 30 godina na
Psunju ali bez đubrenja i bez kultivacije. Smatramo da je na izdvojenim staništima
moguće za strobus i duglaziju postići prirast od 17, m3/ha u turnusu
od 25 godina uz određeno đubrenje, prihranjivanje i kultivaciju.
2.
Prirast od 13,6 m3/ha za bijeli bor realiziran je na vrištinama u Lici. Smatramo
da bi taj prirast bio za prosjek prevelik s obzirom na stanište gornje
Hrvatske gdje tla nisu tako rastresita kao vrištine. Uzeli smo stoga prirast
od 11,5 m3/ha uz isti turnus od 25 godina.
3.
Za smreku je utvrđena drvna masa od 370 m3 u Ogulinskom zagorju (ing.
Cestar). Međutim ta bi masa za prosjek bila prevelika pa je uzeta za 30%
manja tj. 260 m3/ha ukupne mase u turnusu od 30 godina. Ista veličina je
uzeta za jelu i ariš.
4.
Za topolu bi drvna masa od 300 m3 u turnusu od 10 godina koja je realizirana
u osječkom području bila prevelika za prosjek. Uzet je stoga turnus
od 12 godina sa znatno manjom masom od 210 m3/ha.
5.
Za crni bor, johu i brezu uzete su vjerojatne veličine.
Na osnovu tih površno određenih veličina izračunate su po ha: prosječne
drvne ukupne mase, drvne mase glavnog sječivog prihoda i drvne mase proreda
za grupe vrsta u kontinentalnom području SRH u tablici broj 5. U tabeli pak
broj 6 dane su ukupne drvne mase, mase glavnog sječivog prihoda i proreda
na izdvojenim efektivnim površinama za rekonstrukciju i konverziju.


Našim obračunom drvnih masa bile su šematske predviđene dvije proredne
sječe za sve vrste i turnuse (osim topole i johe) i to:


— prva proredna sječa u dobi od 10—15 godina

druga proredna sječa u dobi od 18—25 godina