DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 22 <-- 22 --> PDF |
4. PROIZVODNJA DRVNE MASE UNESENIH VRSTA U jednoj od prethodnih glava izvršili smo izbor vrsta s kojima treba izvršiti rekonstrukciju odnosno konverziju degradiranih malovrijednih i slaboproizvodnih šuma. Po turnusu proizvodnje i veličini prosječnog godišnjeg prirasta te vrste su podijeljene na slijedeće grupe: Četinari: Strobus, duglazija, bijeli bor, smreka, ariš, jela, crni bor. Lišćari: Topola, joha, breza. Istraživanja o prirastu tih vrsta naročito domaćih kao što su smreka i jela postoje, ali većinom sa njihova prirodna staništa. Od stranih vrsta istraživanja prirasta su lokalna i malobrojna iz kojih se vrlo teško može izvući jedan prosjek za šira područja. Pogotovu ne postoje detaljnija istraživanja prirasta kultura ubrzanog rasta. Radi toga smo izvršili orijentacijski obračun drvnih masa važnijih unesenih vrsta za rekonstrukcije i konverzije na bazi realizovanog prirasta tih vrsta u određenom turnusu na području SRH, na taj način što je reduciran prirast ili produžen turnus prema površnoj procjeni rasprostranjenosti tipa staništa na kojemu je prirast realiziran. Za neke vrste su uzete vjerojatne veličine. Prema tome je uzeto: 1. Realiziran je za strobus prirast od 17,3 m3/ha u turnusu od 30 godina na Psunju ali bez đubrenja i bez kultivacije. Smatramo da je na izdvojenim staništima moguće za strobus i duglaziju postići prirast od 17, m3/ha u turnusu od 25 godina uz određeno đubrenje, prihranjivanje i kultivaciju. 2. Prirast od 13,6 m3/ha za bijeli bor realiziran je na vrištinama u Lici. Smatramo da bi taj prirast bio za prosjek prevelik s obzirom na stanište gornje Hrvatske gdje tla nisu tako rastresita kao vrištine. Uzeli smo stoga prirast od 11,5 m3/ha uz isti turnus od 25 godina. 3. Za smreku je utvrđena drvna masa od 370 m3 u Ogulinskom zagorju (ing. Cestar). Međutim ta bi masa za prosjek bila prevelika pa je uzeta za 30% manja tj. 260 m3/ha ukupne mase u turnusu od 30 godina. Ista veličina je uzeta za jelu i ariš. 4. Za topolu bi drvna masa od 300 m3 u turnusu od 10 godina koja je realizirana u osječkom području bila prevelika za prosjek. Uzet je stoga turnus od 12 godina sa znatno manjom masom od 210 m3/ha. 5. Za crni bor, johu i brezu uzete su vjerojatne veličine. Na osnovu tih površno određenih veličina izračunate su po ha: prosječne drvne ukupne mase, drvne mase glavnog sječivog prihoda i drvne mase proreda za grupe vrsta u kontinentalnom području SRH u tablici broj 5. U tabeli pak broj 6 dane su ukupne drvne mase, mase glavnog sječivog prihoda i proreda na izdvojenim efektivnim površinama za rekonstrukciju i konverziju. Našim obračunom drvnih masa bile su šematske predviđene dvije proredne sječe za sve vrste i turnuse (osim topole i johe) i to: — prva proredna sječa u dobi od 10—15 godina — druga proredna sječa u dobi od 18—25 godina |