DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Ako uzmemo u obzir sve izvore koji nam stoje na raspoloženju, onda površina šuma koje nas interesiraju iznosi: 1. St. god. SFRJ 1962. 609.000 ha 2. St. god SFRJ 1963. 661.000 ha 3. Dokumentacija Rep. sekret. za šumarstvo 832.000 ha (samo za niske šume) 4. Enciklopedija šumarstva 742.000 ha Iz toga slijedi da mi ne raspolažemo sa jednom određenom površinom degradiranih šuma, a pogotovu ne raspolažemo sa strukturom te površine koja je neophodno nužna za potrebe planiranja i planskih studija uopće. Kako ćemo u nastavku vidjeti degradirane, malovrijedne i slaboproizvodne šume kontinentalnog područja se pojavljuju kao prioritetni kapaciteti za proizvodnju drveta četinara i lišćara putem njihove rekonstrukcije odnosno konverzije, a vidjet ćemo i razloge za tu konstataciju. Radi toga ćemo našu diskusiju o površini tih šuma ograničiti samo na kontinentalno područje SRH. Međutim to ne znači da degradirane šume Primorske oblasti nisu podesne za rekonstrukciju sa brzorastiućim četinarima, jer i u toj oblasti postoje zemljišta upotrebljiva za tu svrhu. Na primorju raspolažemo i sa dosta bogatim asotimanom prvoklasnih četinara koji pod uslovima redovne kultivacije predstavljaju prave brzorastuće vrste. Za rentatoilitet rekonstrukcije degradiranih šuma Primorske oblasti potrebna je jedna detaljnija studija na bazi prethodnih istaživanja. 3. IZDVAJANJE POVRŠINA DRUŠTVENIH DEGRADIRANIH, MALOVRIJEDNIH I SLABOPROIZVODNIH ŠUMA KONTINENTALNOG PODRUČJA SR HRVATSKE Postavlja se problem: koju površinu degradiranih šuma uzeti kao vjerojatniju i kako uzeti u obzir i površine onih šuma koje nisu degradirane ali su slabo proizvodne i malovrijedne. Navedeni podaci nam ne mogu poslužiti za tu svrhu, jer osim velike razlike između tih podataka nemamo nikakvog ključa za njihovu raspodjelu po oblastima i užim privrednim područjima. Iz tih razloga smo izvršili analizu šumsko-gospodarskih osnova kontinentalnog područja da bismo utvrdili tip, površinu i raspored po područjima onih sastojina koje dolaze u obzir za rekonstrukciju i konverziju sa brzorastućim i drugim vrstama četinara i lišćara. Pod određenim kriterijima prema već navedenoj ekonomskoj klasifikaciji šuma izdvojene su za rekonstrukciju i konverziju iz gospodarskih osnova kontinentalnog područja površine: — degradiranih niskih i visokih šuma — enklaviranih čistina — slaboproizvodnih šuma, prema definiciji — malovrijednih šuma. prema definiciji koje se nalaze na tlima primjerne potencijalne plodnosti tj. na kojima rekonstrukcija može biti rentabilna ili uslovno rentabilna. Da li je rekonstrukcija ili konverzija neke sastojine rentabilna ili uslovno rentabilna predmet je našeg daljnjeg izalaganja, no mi smo mogli već a priori kao nerentabilne karakterizirati mnoge tipove šuma kod kojih je praksa već utvrdila da su potrebni vrlo veEki troškovi podizanja i održavanja kultura unesenih vrsta kao i vrlo dugački turnusi proizvodnje. To su uglavnom: |