DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 15 <-- 15 --> PDF |
1. Rekonstrukcija sastojina kratkog proizvodnog turnusa sa kutlurama ubrzanog rasta za proizvodnju industrijskog drveta. 2. Rekonstrukcija sastojina dugog proizvodnog turnusa za proizvodnju tehničke oblovine i industrijskog drveta — sa kulturama ubrzanog rasta — sa kulturama gustih sadnja — podsijavanje jele u bukove sastojine. 3. Konverzija sastojina — sa plantažama — sa kulturama ubrzanog rasta. U kojem slučaju će se primijeniti neka tehnika rekonstrukcije ili konverzije zavisi o mnogim faktorima među kojima odlučno mjesto zauzima rentabilitet. Pod intenzitetom rekonstrukcije podrazumijeva se odnos između površine autohtone sastojine koja ostaje i površine introdukcije. Rekonstrukcija se u pravilu vrši uvijek u prugama ili u krugovima. I pruge i krugovi su trasirani u pravcu na ravnim terenima a po izohipsama na nagnutim terenima. Intenzitet rekonstrukcije zavisi o: inklinaciji, ekspoziciji, zahtjevima unesenih vrsta, obrastu i sklopu autohtone sastojine, izvoznim prilikama i o tlu i stepenu njegove degradacije. Intenzitet se mjeri procentom površine određene za introdukciju brzorastućih i drugih vrsta. U ovoj raspravi uzet je kao prosječan intenzitet rekonstrukcije 60%. 2. DEGRADIRANE, MALOVRIJEDNE I SLABOFROIZVODNE ŠUME SR HRVATSKE PO PODRUČJIMA Sve degradirane i druge šume SR Hrvatske dijele se po šumsko-privrednoj podjeli društvenih šuma na oblasti koja je usvojena u šumarstvu republika, a koja je u izvjesnoj mjeri dalje raščlanjena radi specifičnih potreba. Ta podjela dana je u nižem pregledu: 1. Sumsko-privredna oblast jednodobnih šuma Područje nizinskih šuma Područje brdskih šuma 2. Sumsko-privredna oblast prebornih šuma Područje Like Područje Gorskog Kotara i Kapele 3. Sumsko-privredna oblast primorskih šuma Istarsko kvarnersko područje Dalmatinsko područje. Pojedina geografska područja dijele se dalje na sumsko-privredna područja, a ova na gospodarske jedinice. Ukupna površina šuma u SiR Hrvatskoj iznosi: prema St. god. SFRJ 1963. 1,949.000 ha, od koje otpada na degradirane šume 661.000 ha. Površine koje se u našim statističkim podacima vode kao »degradirane« ocijenjene su kao takve od stručnjaka sa terena, pa je ta ocjena prirodno subjektivna, jer nisu postojali razrađeni kriteriji za klasiranje na naučnoj osnovi. |