DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 12 <-- 12 --> PDF |
rekonstrukcije, pored ostalih uslova, u osnovi zavisi o pravilno izabranoj vrsti u odnosu prema datom staništu, tj. o biološkom procesu. Prema tome u svakom slučaju treba pretpostaviti optimalni biološki proces. No osim kategorije degradiranih šuma, kako su naprijed definirane, naše razmatranje treba da se protegne i na izvjesnu kategoriju šuma koje nisu degradirane kao što su malovrijedne i slaboproizvodne šume. Pojam degradirane šume iPojam »degradirane šume« je sarn po sebi potpuno neodređen i nejasan, jer proces degradacije može da se odnosi na samu sastojinu, na tlo ili na oboje. Da bi pojam »degradirane šume« bio potpuno određen mora uvijek postojati određena »reper sastojina« prema kojoj se mjeri stepen degradacije pod inače istim uslovima tla i klime. Stepen degradacije sastojine se redovno odnosi na sniženje drvne mase i prirasta ili kvalitete stabala ili i jedno i drugo prema reper sastojini, kod koje su ti pokazatelji pod istim uslovima u određenom pođručjlu najveći odnosno najbolji. Sastojina sličnih svojstava se u šumskoj praksi često naziva »normalnom sastojinom«. Pojam »degradiranog tla« je teško na jedinstven način definirati. Sasvim općenito može se reći da se stepen degradacije nekog šumskog tla uvijek odnosi na određenu vrstu drva u istom fitoklimatskom području, i na istom osnovnom tipu tla. Degradacija sastojine obično povlači i degradaciju tla i klime tj. degradaciju staništa, te jte to najredovitiji slučaj degradacije šume kao kompleksnog pojma. Po j) am malovrijedne šume Sasvim općenito vrijednost neke sastojine ovisi o vrsti drveća, količini i kvaliteti drvne mase, o visini troškova eksploatacje, te o potražnji te vrste- odnosno njenih sortimenata na tržištu. Prema tome vrijednost sastojine kao i vrijednost vrste je relativna i promjenljiva te u krajnjoj liniji ovisi o potražnji te vrste na tržištu radi podmirenja izvjesne društvene potrebe. Nema sumnje da degradacija sastojine po količini drvne mase i kvalitete povlači sobom i smanjenje vrijednosti sastojina. listo to važi ako je tlo podvrgnuto intenzivnijim procesima degradacije. I u tom slučaju se prirast umanjuje a time i vrijednost sastojine. Pnama tome općenito su degradirane šume i »malovrijedne šume«. No manja vrijednost sastojine pojavljuje se i u mnogim drugim slučajevima kad ne postoji degradacija ni sastojine ni tla, tj. kad je jedno šumsko stanište koje je sposobno za uzgoj vrednijih vrsta drveća obraslo sa malovrijednom vrsti drveća. To je slučaj na primjer sa čistim grabovim sastojinama na odličnim šumskim tlima na kojima bi se mogle uzgajati vrednije i proizvodnije sastojine četinara ili drugih lišćara za proizvodnju tehničkog i celuloznog drveta. Pojam slaboproizvodne šume U degradiranim šumalma, tj. omima čiji su sastojina i tlo degradirani, redovno je i prirast vrlo malen te su takve sastojine i »slaiboproizvodne«. Malovrijedne šume na dobrim staništima ne moraju u principu da budu i slaboproiEvodne. U kategoriju slaboproizvodnih šuma treba uvrstiti one sastojine vrlo vrijednih vrsta drveća potr punog Obrasta i drvne mase ali sa vrlo malim prirastom, odnosno koje dimenzije za određeno korištenje postižu na tom staništu u vrlo dugom proizvodnom vremenu. Redovno se tu radi o vještačkim kulturama na neodgovarajućim staništima. Znatne površine kultura crnog bora i drugih četinara a i topole nalaze se na takvim staništima. Prema tome u okvir ovog rada ulaze slijedeće kategorije: 1. degradirane šume 2. malovrijedne šume 3. slabo proizvodne šume |