DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 114 <-- 114 --> PDF |
POŠUMLJAVANJE VELIKIH POVRŠINA POMOĆU HELIKOPTERA Uvođenje je helikoptera u radove pošumljavanja u Sjedinjenim Državama Amerike već pred nekoliko godina prešlo eksperimentalnu fazu. Jedna poznata šumarska ekonomija u vremenu od 1956. god. do danas izvršila zasijavanje helikopterom, na površini od preko 48.560 hektara Druga su poduzeća primjenom istog postupka izvršila pošumjavanja na desecima tisuća hektara. Kod toga se najviše upotrebljavalo sjeme duglazije (Pseudotsuga taxifolia), koje ima visoki procenat klijavosti. Općenito uzevši, dosadanja praksa pokazuje, da je pošumjavanje pomoću helikoptera mnogo ekonomičnije nego pomoću drugih načina. Međutim prije nego se postignu povoljni rezultati, treba riješiti nekoje poteškoće. Tako je na pr. bilo sjemenje kod prvih eksperimenata velikim dijelom uništeno od raznih glodavaca i ptica. Stoga je trebalo zajedno s bacanjem sjemenja izbacivati i jedan kemijski preparat, koji će svojim lošim ukusom odbijati glodavce a posebno aluminijski prah, koji raspršen po zasjemenjenoj površini djeluje odbojno na ptice. Utvrđeno je, da je ovakvo pošumljavanje najpovoljnije odmah nakon sječe stare sastojine. Zemljište je tada izgaženo, razriveno i očišćeno i tim bolje pripremljeno za prihvat izbačenog sjemena. Pogodno je i ako se .gjetva vrši nakon padanja snijega, jer sam snijeg zaštićuje sjeme a vlaženjem zemljišta omogućuje lakše prihvatanje i brže klijanje biljaka. Obično se troši na 1 hektar površine nešto više od 1 kg sjemena. Kako navedeni helikopter, upotrebljen za ove svrhe, može u svom rezervoaru nositi 90 kg sjemena a u svakom se kilogramu nalazi oko 95.000 sjemenki, lako je obračunati veličinu prostora, koji se može pošumiti za jedan sat letenja. Zasijavanje se helikopterom vrši u niskim letovima i u jednom danu može biti zasijano do 400 hektara. (L´Industria del legno, Milano, 3/64). Dr. S. F. AEROSTAT U EKSPLOATACIJI SUMA Švedski je univ. profesor Ulf. Sund ber g objavio jednu opširnu studiju u vezi s upotrebom aerostatskih zrakoplova za transport oblovine iz šume. Glavna je poteškoća u današnjem transportu trupaca u tome, što je mreža saobraćajnih puteva pa i kod intenzivnog gospodarenja razmjerno rijetka, što treba svladavati velike terenske neravnosti i napokon, što je transport po zemlji uvijek skopčan s izvjesnim štetama na preostaloj sastojini. Po shvaćanju navedenog autora mnogo bolje rješenje predstavlja zračni transport tj. dizanje trupaca, prikačenih na aerostat, koji se pomoć u čeličnih užeta upravlja i vodi do najbližeg kamionskog puta. Balon lebdi u uzduhu držan od čeličnih žica a može se pokretati pomoću posebnog užeta i prenositi terete iz jednog mjesta na drugo. Vršeni su eksperimenti s jednim aerostatom tipa, kakvi su u Drugom svjetskom ratu upotrebljavani kao baraža protiv napadaja neprijateljskih aviona. Oni se pune vodikom (volumen oko 5000 m3) i sposobni su da dignu teret od oko 150 kg. težine. Pokusi su dali prilično dobre rezultate, napose u vrijeme bez vjetra. Dok je balon držao trupce nad zemljom, čelično ga uže kao vodilica odvodi od mjesta utovara na mjesto istovara. S gledišta ekonomičnosti eksperimenti pokazuju, da upotreba aerostata dovodi do znatnog povećanja produktivnosti rada. Istraživanja se praktične primjene nastavljaju. (L´ Industria del legno, Milano, 3/63). Dr S. F. |