DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 113 <-- 113 --> PDF |
da li je gnojidba izvršena početkom ili krajem 1952. godine, ali je navedeno stanje » krajem« 1961. god.). Pored pojačanog debljinskog prirasta postojao je i pojačani visinski, godišnji izbojci bili su duži nego na stablima u negnojenom dijelu šume. Također je urod sjemena bio obilniji. I ovdje se konstatira bolje zdravstveno stanje sastojine kao i u drugim gnojenim sastojinama, a posebno se očituju u slabijem napadu gusjenica (borovog prelca, borove sovice, smrekovog prelca). Gnojenje se povoljno odrazilo i u sušnim periodama. Nastala je promjena i u prizemnoj flori te je »relativno monotona prizmena flora postala raznovrsnija i bujnija, pa je šuma dobila bolji izgled«. Prema mišljenju autora u ovom slučaju bilo je značajnije posredno djelovanje gnojiva od neposrednog. To se posredno djelovanje očituje u povećanju mikroflore i mikrofaune u šumskom tlu, dakle humifikatorskih organizama. U gnojenim sastojinama razlaganje organske materije bilo je bolje nego u negnojenim (u kojima na slabijim bonitetima radi slabog razlaganja nastaje i sirovi humus), a smanjena jie i apojnost tla odnosno povećana ralhtosit. O. Piškorič SIMPOZIJUM O PARAZITARNIM BOLESTIMA DRVLJA I O ŠUMSKIM ŠTETAMA OD INSEKATA Međunarodna organizacija FAO (OUN) u suradnji s internacionalnim savezom instituta za šumarska istraživanja priređuje u vremenu od 20. do 30. jula ove godine u Oxfordu (Velika Britanjia) simpozijum o parazitarnim bolestima drvlja i o štetama u šumama od insekata, koji su dobili međunarodno značenje. S obzirom na orijaške štete, koje na čitavoj zemlji uzrokuju gljivične infekcije i razaranja kukaca u šumama a naročito s obzirom na okolnost, da vještački podignute šume i kulture pokazuju protiv ovih napadaja mnogo manju otpornost od prirodnih šuma, organizacija FAO smatra ovaj sitapozium kao akciju od dalekosežnog značenja. Raspravni je materijal podijeljen u sedatm skupina. U toku je iSilmpoziuma predviđena i naučna ekskurzija. (Holz-Zentralblatt, Stuttgart, br. 43/64). S. F. AVION U SLUŽBI ZAŠTITE ŠUMA Gotovo se u svim šumama Švedske, a njihova površina iznosi ništa manje nego 220.000 km2, vrši nadzorna služba iz uzduha. Takav je oblik zaštite šuma proistekao iz aranžmana izimeđu švedskih upravnih vlasti i državnog aviijatičkog udruženja (»K.SAK«). Članovi su 24 društava, koja su sastavni članci »KSAKA-a«, tokom prošlog ljeta učestvovali u ovim nadzornim manevrima, a vlasti su im letenja priznale kao besplatnu praksu. Prelijetanja su u pravilu vršena dnevno u 18 raznih patrolnih linija, koje prelaze čitav državni teritorij Švedske. Rezultati se smatraju vrlo povoljni, jer je broj požareva i po njima prouzročenih šteta vrlo smanjen. Osim toga su utvrđene još i druge prednosti ove službe pred uobičajenim dosadanjim metodama čuvanja i nadzora. Režijski su troškovi ove slube mnogo niži od od onih do sada kod podržavanja većeg broja ljudstva i osmatračnica. Internationaler Holzmarkt, Wien-Berlin, 6/64). Dr. S. F. NAPUŠTANJE PILE DANAŠNJEG TIPA U laboratoriju su univerziteta države Michigan (USA) dovršeni preliminarni eksperimenti u cilju izvedbe rezanja trupaca na daske pomoću vrlo jakih mlazova vode. Ukoliko definitivni rezultati ovih pokusa budu pozitivni, mi stojimo pred napuštanjem dosadanjih strojeva za piljenje. Glavna je korist ovih mlazeva, koji moraju imati trostruku brzinu zvuka, u tome, da posve eliminiraju stvaranje piljevine (širokog propiljka), koja predstavlja krupan gubitak na materijalu. Osim toga se samo rezanje vrši mnogo brže i preciznije, nego kod upotrebe mehaničkih tradicionalnih pila. Prema današnjem stanju istraživanja vodeni mlazovi imaju oblik tanke plohe (s debljinom od tek nekoliko desetina milimetara). Ti se mlazovi bacaju u pravcu sirovine (trupca) s brzinom od 910 m/sek (preko 3.200 km/sat). U takvim uvjetima može udar jednog jedinog mlaza izvršiti piljenje javorovih dasaka debljine 2 cm. Da bi se mogla kod mlazeva razviti potrebna brzina, voda se nalazi pod pritiskom od 1500 atm. Dosadanja se opažanja odnose isključivo na laboratorijska istraživanja i na upotrebu potrebnih kompleksnih sprava. Za sada je prema tome još prerano postavljati sigurna predviđanja o mogućnosti praktične primjene ovog načina obrade drveta a niti o kalkulaciji te upoređenju troškova. (L´Industria del legno, Milano, 3/64). Dr. S. F. 275 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 114 <-- 114 --> PDF |
POŠUMLJAVANJE VELIKIH POVRŠINA POMOĆU HELIKOPTERA Uvođenje je helikoptera u radove pošumljavanja u Sjedinjenim Državama Amerike već pred nekoliko godina prešlo eksperimentalnu fazu. Jedna poznata šumarska ekonomija u vremenu od 1956. god. do danas izvršila zasijavanje helikopterom, na površini od preko 48.560 hektara Druga su poduzeća primjenom istog postupka izvršila pošumjavanja na desecima tisuća hektara. Kod toga se najviše upotrebljavalo sjeme duglazije (Pseudotsuga taxifolia), koje ima visoki procenat klijavosti. Općenito uzevši, dosadanja praksa pokazuje, da je pošumjavanje pomoću helikoptera mnogo ekonomičnije nego pomoću drugih načina. Međutim prije nego se postignu povoljni rezultati, treba riješiti nekoje poteškoće. Tako je na pr. bilo sjemenje kod prvih eksperimenata velikim dijelom uništeno od raznih glodavaca i ptica. Stoga je trebalo zajedno s bacanjem sjemenja izbacivati i jedan kemijski preparat, koji će svojim lošim ukusom odbijati glodavce a posebno aluminijski prah, koji raspršen po zasjemenjenoj površini djeluje odbojno na ptice. Utvrđeno je, da je ovakvo pošumljavanje najpovoljnije odmah nakon sječe stare sastojine. Zemljište je tada izgaženo, razriveno i očišćeno i tim bolje pripremljeno za prihvat izbačenog sjemena. Pogodno je i ako se .gjetva vrši nakon padanja snijega, jer sam snijeg zaštićuje sjeme a vlaženjem zemljišta omogućuje lakše prihvatanje i brže klijanje biljaka. Obično se troši na 1 hektar površine nešto više od 1 kg sjemena. Kako navedeni helikopter, upotrebljen za ove svrhe, može u svom rezervoaru nositi 90 kg sjemena a u svakom se kilogramu nalazi oko 95.000 sjemenki, lako je obračunati veličinu prostora, koji se može pošumiti za jedan sat letenja. Zasijavanje se helikopterom vrši u niskim letovima i u jednom danu može biti zasijano do 400 hektara. (L´Industria del legno, Milano, 3/64). Dr. S. F. AEROSTAT U EKSPLOATACIJI SUMA Švedski je univ. profesor Ulf. Sund ber g objavio jednu opširnu studiju u vezi s upotrebom aerostatskih zrakoplova za transport oblovine iz šume. Glavna je poteškoća u današnjem transportu trupaca u tome, što je mreža saobraćajnih puteva pa i kod intenzivnog gospodarenja razmjerno rijetka, što treba svladavati velike terenske neravnosti i napokon, što je transport po zemlji uvijek skopčan s izvjesnim štetama na preostaloj sastojini. Po shvaćanju navedenog autora mnogo bolje rješenje predstavlja zračni transport tj. dizanje trupaca, prikačenih na aerostat, koji se pomoć u čeličnih užeta upravlja i vodi do najbližeg kamionskog puta. Balon lebdi u uzduhu držan od čeličnih žica a može se pokretati pomoću posebnog užeta i prenositi terete iz jednog mjesta na drugo. Vršeni su eksperimenti s jednim aerostatom tipa, kakvi su u Drugom svjetskom ratu upotrebljavani kao baraža protiv napadaja neprijateljskih aviona. Oni se pune vodikom (volumen oko 5000 m3) i sposobni su da dignu teret od oko 150 kg. težine. Pokusi su dali prilično dobre rezultate, napose u vrijeme bez vjetra. Dok je balon držao trupce nad zemljom, čelično ga uže kao vodilica odvodi od mjesta utovara na mjesto istovara. S gledišta ekonomičnosti eksperimenti pokazuju, da upotreba aerostata dovodi do znatnog povećanja produktivnosti rada. Istraživanja se praktične primjene nastavljaju. (L´ Industria del legno, Milano, 3/63). Dr S. F. |