DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 113 <-- 113 --> PDF |
da li je gnojidba izvršena početkom ili krajem 1952. godine, ali je navedeno stanje » krajem« 1961. god.). Pored pojačanog debljinskog prirasta postojao je i pojačani visinski, godišnji izbojci bili su duži nego na stablima u negnojenom dijelu šume. Također je urod sjemena bio obilniji. I ovdje se konstatira bolje zdravstveno stanje sastojine kao i u drugim gnojenim sastojinama, a posebno se očituju u slabijem napadu gusjenica (borovog prelca, borove sovice, smrekovog prelca). Gnojenje se povoljno odrazilo i u sušnim periodama. Nastala je promjena i u prizemnoj flori te je »relativno monotona prizmena flora postala raznovrsnija i bujnija, pa je šuma dobila bolji izgled«. Prema mišljenju autora u ovom slučaju bilo je značajnije posredno djelovanje gnojiva od neposrednog. To se posredno djelovanje očituje u povećanju mikroflore i mikrofaune u šumskom tlu, dakle humifikatorskih organizama. U gnojenim sastojinama razlaganje organske materije bilo je bolje nego u negnojenim (u kojima na slabijim bonitetima radi slabog razlaganja nastaje i sirovi humus), a smanjena jie i apojnost tla odnosno povećana ralhtosit. O. Piškorič SIMPOZIJUM O PARAZITARNIM BOLESTIMA DRVLJA I O ŠUMSKIM ŠTETAMA OD INSEKATA Međunarodna organizacija FAO (OUN) u suradnji s internacionalnim savezom instituta za šumarska istraživanja priređuje u vremenu od 20. do 30. jula ove godine u Oxfordu (Velika Britanjia) simpozijum o parazitarnim bolestima drvlja i o štetama u šumama od insekata, koji su dobili međunarodno značenje. S obzirom na orijaške štete, koje na čitavoj zemlji uzrokuju gljivične infekcije i razaranja kukaca u šumama a naročito s obzirom na okolnost, da vještački podignute šume i kulture pokazuju protiv ovih napadaja mnogo manju otpornost od prirodnih šuma, organizacija FAO smatra ovaj sitapozium kao akciju od dalekosežnog značenja. Raspravni je materijal podijeljen u sedatm skupina. U toku je iSilmpoziuma predviđena i naučna ekskurzija. (Holz-Zentralblatt, Stuttgart, br. 43/64). S. F. AVION U SLUŽBI ZAŠTITE ŠUMA Gotovo se u svim šumama Švedske, a njihova površina iznosi ništa manje nego 220.000 km2, vrši nadzorna služba iz uzduha. Takav je oblik zaštite šuma proistekao iz aranžmana izimeđu švedskih upravnih vlasti i državnog aviijatičkog udruženja (»K.SAK«). Članovi su 24 društava, koja su sastavni članci »KSAKA-a«, tokom prošlog ljeta učestvovali u ovim nadzornim manevrima, a vlasti su im letenja priznale kao besplatnu praksu. Prelijetanja su u pravilu vršena dnevno u 18 raznih patrolnih linija, koje prelaze čitav državni teritorij Švedske. Rezultati se smatraju vrlo povoljni, jer je broj požareva i po njima prouzročenih šteta vrlo smanjen. Osim toga su utvrđene još i druge prednosti ove službe pred uobičajenim dosadanjim metodama čuvanja i nadzora. Režijski su troškovi ove slube mnogo niži od od onih do sada kod podržavanja većeg broja ljudstva i osmatračnica. Internationaler Holzmarkt, Wien-Berlin, 6/64). Dr. S. F. NAPUŠTANJE PILE DANAŠNJEG TIPA U laboratoriju su univerziteta države Michigan (USA) dovršeni preliminarni eksperimenti u cilju izvedbe rezanja trupaca na daske pomoću vrlo jakih mlazova vode. Ukoliko definitivni rezultati ovih pokusa budu pozitivni, mi stojimo pred napuštanjem dosadanjih strojeva za piljenje. Glavna je korist ovih mlazeva, koji moraju imati trostruku brzinu zvuka, u tome, da posve eliminiraju stvaranje piljevine (širokog propiljka), koja predstavlja krupan gubitak na materijalu. Osim toga se samo rezanje vrši mnogo brže i preciznije, nego kod upotrebe mehaničkih tradicionalnih pila. Prema današnjem stanju istraživanja vodeni mlazovi imaju oblik tanke plohe (s debljinom od tek nekoliko desetina milimetara). Ti se mlazovi bacaju u pravcu sirovine (trupca) s brzinom od 910 m/sek (preko 3.200 km/sat). U takvim uvjetima može udar jednog jedinog mlaza izvršiti piljenje javorovih dasaka debljine 2 cm. Da bi se mogla kod mlazeva razviti potrebna brzina, voda se nalazi pod pritiskom od 1500 atm. Dosadanja se opažanja odnose isključivo na laboratorijska istraživanja i na upotrebu potrebnih kompleksnih sprava. Za sada je prema tome još prerano postavljati sigurna predviđanja o mogućnosti praktične primjene ovog načina obrade drveta a niti o kalkulaciji te upoređenju troškova. (L´Industria del legno, Milano, 3/64). Dr. S. F. 275 |