DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 113     <-- 113 -->        PDF

da li je gnojidba izvršena početkom ili
krajem 1952. godine, ali je navedeno stanje
» krajem« 1961. god.). Pored pojačanog
debljinskog prirasta postojao je i pojačani
visinski, godišnji izbojci bili su duži nego
na stablima u negnojenom dijelu šume.
Također je urod sjemena bio obilniji. I
ovdje se konstatira bolje zdravstveno stanje
sastojine kao i u drugim gnojenim sastojinama,
a posebno se očituju u slabijem
napadu gusjenica (borovog prelca, borove
sovice, smrekovog prelca). Gnojenje
se povoljno odrazilo i u sušnim periodama.
Nastala je promjena i u prizemnoj
flori te je »relativno monotona prizmena
flora postala raznovrsnija i bujnija, pa je
šuma dobila bolji izgled«.


Prema mišljenju autora u ovom slučaju
bilo je značajnije posredno djelovanje
gnojiva od neposrednog. To se posredno
djelovanje očituje u povećanju mikroflore
i mikrofaune u šumskom tlu, dakle humifikatorskih
organizama. U gnojenim sastojinama
razlaganje organske materije
bilo je bolje nego u negnojenim (u kojima
na slabijim bonitetima radi slabog razlaganja
nastaje i sirovi humus), a smanjena
jie i apojnost tla odnosno povećana ralhtosit.


O. Piškorič
SIMPOZIJUM O PARAZITARNIM
BOLESTIMA DRVLJA I O ŠUMSKIM
ŠTETAMA OD INSEKATA


Međunarodna organizacija FAO (OUN)
u suradnji s internacionalnim savezom
instituta za šumarska istraživanja priređuje
u vremenu od 20. do 30. jula ove godine
u Oxfordu (Velika Britanjia) simpozijum
o parazitarnim bolestima drvlja i


o štetama u šumama od insekata, koji su
dobili međunarodno značenje. S obzirom
na orijaške štete, koje na čitavoj zemlji
uzrokuju gljivične infekcije i razaranja
kukaca u šumama a naročito s obzirom
na okolnost, da vještački podignute šume
i kulture pokazuju protiv ovih napadaja
mnogo manju otpornost od prirodnih šuma,
organizacija FAO smatra ovaj sitapozium
kao akciju od dalekosežnog značenja.
Raspravni je materijal podijeljen u
sedatm skupina. U toku je iSilmpoziuma
predviđena i naučna ekskurzija.
(Holz-Zentralblatt, Stuttgart, br. 43/64).


S. F.
AVION U SLUŽBI ZAŠTITE ŠUMA


Gotovo se u svim šumama Švedske, a
njihova površina iznosi ništa manje nego


220.000 km2, vrši nadzorna služba iz uzduha.
Takav je oblik zaštite šuma proistekao
iz aranžmana izimeđu švedskih upravnih
vlasti i državnog aviijatičkog udruženja
(»K.SAK«). Članovi su 24 društava, koja
su sastavni članci »KSAKA-a«, tokom prošlog
ljeta učestvovali u ovim nadzornim
manevrima, a vlasti su im letenja priznale
kao besplatnu praksu. Prelijetanja su
u pravilu vršena dnevno u 18 raznih patrolnih
linija, koje prelaze čitav državni
teritorij Švedske. Rezultati se smatraju
vrlo povoljni, jer je broj požareva i po
njima prouzročenih šteta vrlo smanjen.
Osim toga su utvrđene još i druge prednosti
ove službe pred uobičajenim dosadanjim
metodama čuvanja i nadzora. Režijski
su troškovi ove slube mnogo niži od
od onih do sada kod podržavanja većeg
broja ljudstva i osmatračnica.


Internationaler Holzmarkt, Wien-Berlin,
6/64).
Dr. S. F.


NAPUŠTANJE PILE DANAŠNJEG TIPA


U laboratoriju su univerziteta države
Michigan (USA) dovršeni preliminarni
eksperimenti u cilju izvedbe rezanja trupaca
na daske pomoću vrlo jakih mlazova
vode. Ukoliko definitivni rezultati ovih
pokusa budu pozitivni, mi stojimo pred
napuštanjem dosadanjih strojeva za piljenje.
Glavna je korist ovih mlazeva, koji
moraju imati trostruku brzinu zvuka, u
tome, da posve eliminiraju stvaranje piljevine
(širokog propiljka), koja predstavlja
krupan gubitak na materijalu. Osim
toga se samo rezanje vrši mnogo brže i
preciznije, nego kod upotrebe mehaničkih
tradicionalnih pila.


Prema današnjem stanju istraživanja
vodeni mlazovi imaju oblik tanke plohe
(s debljinom od tek nekoliko desetina milimetara).
Ti se mlazovi bacaju u pravcu
sirovine (trupca) s brzinom od 910 m/sek
(preko 3.200 km/sat). U takvim uvjetima
može udar jednog jedinog mlaza izvršiti
piljenje javorovih dasaka debljine 2 cm.
Da bi se mogla kod mlazeva razviti potrebna
brzina, voda se nalazi pod pritiskom
od 1500 atm. Dosadanja se opažanja
odnose isključivo na laboratorijska istraživanja
i na upotrebu potrebnih kompleksnih
sprava. Za sada je prema tome još
prerano postavljati sigurna predviđanja o
mogućnosti praktične primjene ovog načina
obrade drveta a niti o kalkulaciji te
upoređenju troškova.


(L´Industria del legno, Milano, 3/64).


Dr. S. F.


275