DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Zelev N: Za postupnu sječu hrastika u krugovima. — Georg i e v G.: Novi pokazatelji za kategorizaciju sječina kod izrade drva. — Georgiev Z.: Posljedice prevelikog iskorišćenja šuma u Černovitđkom šum. gospodarstvu. — Laz a ro v G.: Nov način prevoza drva. — I v a no v T.: Dva decenija naših šuma. — Nerizov C.: Tuberkuloza fazama. — U z u n o v J Finanlciranje kulturnih mjera. LESNICKÄ PRÄCE — Praha 1 — 1964. — Hruzik L.: Valja povisiti tehnički i organizacijski nivo šumoprivrede. — Neme c J.: Izgled smještaja, izgradnje i mehanizacije glavnog sfovariš´tai u šumoprivredi. — V a c e k J.: Specijalizacija, progresivni elemenat u organizaciji. — Glose r J.: Koncentracija radilišta pri izradi drva. — Dressler M.: Kako radi Vitov šumski kombajn? — R oškio P.: Mogućnost primjene u proizvodnji žičara s dva vagonet-a. — Fojtik Z.: O nekim problemima primjene kemizacije u šuimoipirivredi. — Sindla r J.: O šumoprivredi Jugoslavije. — Pic h J.: Još o mlaidom radničkom naraštaju u šumaprivredi. — N e u m a n J.: Uzroci vjletrovala na ipodručju Šuim. gosp. Češki Kmmlov. 2 — 1964. — Štefe l V.: Tehnološka disciplina kao pretpostavka, za kvalitet drvne sirovine. — V o 1 f M.: Izvršenje operativnog plama šumoiprivrede. — Mott l J.: Identifikacija crne i ibalzaimske topole. — Novotn y V.: Način čuvanja i održavanja sadnica u svijetu i kod nas. — Z asmeta V"., M i s t r i k G.: Zaključak diskusije o jelenimai — Neuma n J.: Posljedice kose sadnje. — Dimitriades K., Mal y V.: K pitanju ozelen javan ja golih površina koje je teško pošumiti. — Veškrn a J.: Da li je korisna kontrola pošiumljavanja na osnovu CSN 48 2410? — — Žar u b a C: U interesu objektivnosti. — Gros s J.: Pozitivne, negartiv,ne strane i^ teškoće kod građevinskih poduzeća. — Šrot M.: Zeuzera pyrlna. — Berk a L.: Iz šumoprivrede Jugoslavije. JEDAN PRIMJER RENTABILNOSTI GNOJENJA STARIJIH SASTOJINA Publikacijama Jugoslavenskog savjetodavnog centra za poljoprivredu i šumarstvo i časopisa Agrohemija (Ing. M. Milovanović: Upotreba đubriva u šumarstvu i Dr B. Papović: Primena đubriva u šumskoj proizvodnji, obje izdane u Beogradu krajem 1961. god.) i širi stručni krugovi su u mogućnosti informirati se o gnojidbi kao meliorativnom zahvatu u cilju povišenja proizvodnje drveta (prirasta, drvne mase). Prema ovim referatima gnojenje, dodavanje mineralnih hraniva, pokazalo se s biološke strane korisnim počam od posađene biljke kod vještačkog podizanja sastojine od odrasle sastojine: kod posađenih biljaka povećani postotak primljenih biljaka, njihovo bolje zdravstveno starije te pojačani i visinski i debljinski prirast u odnosu na negnojene biljke, kod prirodnog pomlađivanja brži tok pomlađivanja, a kod odraslih sastojina u pojačanom prirastu. Međutim u tim referatima nema podatak i o rentabilnosti ovog zahvata u uzgoju šuma na osnovu stvarno postignutih rezultata, jer i dva iznijeta primjera (ing. Milovanovića) finansijski efekat gnojenja iskazan je na osnovu predvidivog prirasta. Stoga koristeći se podacima u prikazu K. Hauser-a: Üb er die Düngung in der Foratwirtshaft (u časopisu »Holz und Motor« br. 1./1964.), popunjujem podatke prednjih referata jednim stvarnim primjerom, obračunom stvarnog povišenja prirasta u roku od 8 godina. Podaci K. Hausera potječu iz jedne smrekove sastojine u vürtenberg-skom dijelu Schwarzwald-a. Sastojina se nalazi na srednjem bonitetu, a u godini gnojidbe, 1952. god., bila je srednjodobne starosti (oko 40 godina). Upotrebljeno je vapneno, forsforno i dušičnato gnojivo u vrijednosti od 512 DM po ha. Devet godina kasnije, 1961. god., utvrđen je višak prirasta od 51 ms po ha u vrijednosti od 2700 DM. Prema tome pozitivna razlika iznosi oko 2200 DM ili u godišnjem iznosu, ne računajući kamate na vrijednost gnojenja, 245 DM. Kvalitet drveta približava se kvalitete na boljim staništima. Financijski efekt nije posljedica samo povećane drvne mase nego i jačeg promjera, pa je on posljedica i razlike u cijenama između nižeg i višeg debljinskog razreda. Uz prikaz nalazi se i fotografija četvrtine poprečnog presjeka jednog debla na na 1,3 m. Starost stabla na toj visini u doba sječe krajem 1961. god.) iznosila je 42 godine s promjerom 18/20 cm. Debljinski prirast na tom mjestu iznosio je: tokom 24 11 7 godina ukupni prirast 6,5 1,2 1,3 cm prosječni godišnji prirast 2,7 1,1 1,7 mm Ovo su podaci s uže strane deblja tj. za promjer od 18 cm. Pored promjene u prirastu iz ovih podataka vidi se i to, da se djelovanje gnojiva očituje tek 1955. godine, dakle dvije godine nakon gnojidbe (a možda i tri, jer u prikazu nije navedeno |