DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 112     <-- 112 -->        PDF

Zelev N: Za postupnu sječu hrastika u
krugovima. — Georg i e v G.: Novi pokazatelji
za kategorizaciju sječina kod izrade
drva. — Georgiev Z.: Posljedice
prevelikog iskorišćenja šuma u Černovitđkom
šum. gospodarstvu. — Laz a ro v G.:
Nov način prevoza drva. — I v a no v T.:
Dva decenija naših šuma. — Nerizov
C.: Tuberkuloza fazama. — U z u n o v J
Finanlciranje kulturnih mjera.


LESNICKÄ PRÄCE — Praha


1 — 1964. — Hruzik L.: Valja povisiti
tehnički i organizacijski nivo šumoprivrede.
— Neme c J.: Izgled smještaja,
izgradnje i mehanizacije glavnog sfovariš´tai
u šumoprivredi. — V a c e k J.: Specijalizacija,
progresivni elemenat u organizaciji.
— Glose r J.: Koncentracija radilišta
pri izradi drva. — Dressler M.:
Kako radi Vitov šumski kombajn? — R oškio
P.: Mogućnost primjene u proizvodnji
žičara s dva vagonet-a. — Fojtik Z.: O
nekim problemima primjene kemizacije u
šuimoipirivredi. — Sindla r J.: O šumoprivredi
Jugoslavije. — Pic h J.: Još o
mlaidom radničkom naraštaju u šumaprivredi.
— N e u m a n J.: Uzroci vjletrovala
na ipodručju Šuim. gosp. Češki Kmmlov.


2 — 1964. — Štefe l V.: Tehnološka
disciplina kao pretpostavka, za kvalitet
drvne sirovine. — V o 1 f M.: Izvršenje operativnog
plama šumoiprivrede. — Mott l
J.: Identifikacija crne i ibalzaimske topole.


— Novotn y V.: Način čuvanja i održavanja
sadnica u svijetu i kod nas. — Z asmeta
V"., M i s t r i k G.: Zaključak diskusije
o jelenimai — Neuma n J.: Posljedice
kose sadnje. — Dimitriades
K., Mal y V.: K pitanju ozelen javan ja golih
površina koje je teško pošumiti. —
Veškrn a J.: Da li je korisna kontrola
pošiumljavanja na osnovu CSN 48 2410? —
— Žar u b a C: U interesu objektivnosti.
— Gros s J.: Pozitivne, negartiv,ne strane
i^ teškoće kod građevinskih poduzeća. —
Šrot M.: Zeuzera pyrlna. — Berk a L.:
Iz šumoprivrede Jugoslavije.
JEDAN PRIMJER RENTABILNOSTI
GNOJENJA STARIJIH SASTOJINA


Publikacijama Jugoslavenskog savjetodavnog
centra za poljoprivredu i šumarstvo
i časopisa Agrohemija (Ing. M. Milovanović:
Upotreba đubriva u šumarstvu i
Dr B. Papović: Primena đubriva u šumskoj
proizvodnji, obje izdane u Beogradu
krajem 1961. god.) i širi stručni krugovi
su u mogućnosti informirati se o gnojidbi
kao meliorativnom zahvatu u cilju povišenja
proizvodnje drveta (prirasta, drvne


mase). Prema ovim referatima gnojenje,
dodavanje mineralnih hraniva, pokazalo
se s biološke strane korisnim počam od
posađene biljke kod vještačkog podizanja
sastojine od odrasle sastojine: kod posađenih
biljaka povećani postotak primljenih
biljaka, njihovo bolje zdravstveno starije
te pojačani i visinski i debljinski prirast
u odnosu na negnojene biljke, kod prirodnog
pomlađivanja brži tok pomlađivanja,
a kod odraslih sastojina u pojačanom prirastu.
Međutim u tim referatima nema podatak
i o rentabilnosti ovog zahvata u uzgoju
šuma na osnovu stvarno postignutih
rezultata, jer i dva iznijeta primjera (ing.
Milovanovića) finansijski efekat gnojenja
iskazan je na osnovu predvidivog prirasta.
Stoga koristeći se podacima u prikazu


K. Hauser-a: Üb er die Düngung
in der Foratwirtshaft (u časopisu
»Holz und Motor« br. 1./1964.), popunjujem
podatke prednjih referata jednim
stvarnim primjerom, obračunom stvarnog
povišenja prirasta u roku od 8 godina.
Podaci K. Hausera potječu iz jedne
smrekove sastojine u vürtenberg-skom dijelu
Schwarzwald-a. Sastojina se nalazi
na srednjem bonitetu, a u godini gnojidbe,
1952. god., bila je srednjodobne starosti
(oko 40 godina). Upotrebljeno je vapneno,
forsforno i dušičnato gnojivo u vrijednosti
od 512 DM po ha. Devet godina kasnije,
1961. god., utvrđen je višak prirasta od 51
ms po ha u vrijednosti od 2700 DM. Prema
tome pozitivna razlika iznosi oko 2200
DM ili u godišnjem iznosu, ne računajući
kamate na vrijednost gnojenja, 245 DM.
Kvalitet drveta približava se kvalitete na
boljim staništima. Financijski efekt nije
posljedica samo povećane drvne mase nego
i jačeg promjera, pa je on posljedica
i razlike u cijenama između nižeg i višeg
debljinskog razreda.


Uz prikaz nalazi se i fotografija četvrtine
poprečnog presjeka jednog debla na
na 1,3 m. Starost stabla na toj visini u doba
sječe krajem 1961. god.) iznosila je 42
godine s promjerom 18/20 cm. Debljinski
prirast na tom mjestu iznosio je:


tokom 24 11 7 godina


ukupni prirast 6,5 1,2 1,3 cm
prosječni godišnji


prirast 2,7 1,1 1,7 mm


Ovo su podaci s uže strane deblja tj.
za promjer od 18 cm. Pored promjene u
prirastu iz ovih podataka vidi se i to, da
se djelovanje gnojiva očituje tek 1955. godine,
dakle dvije godine nakon gnojidbe
(a možda i tri, jer u prikazu nije navedeno