DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Kod dnevnog učinka od 180—200 izvrtaka dužine 30 mm za ispitivanje tečajnog prirasta sa stoj ina potreban sadržaj mješavine odnosno veličine pumpe trebalo bi biti: 0,92 X 3,14 = 200 — — 3 = 4 366 cm3 = 0,366 dm3 Mješavina pomoću koje ova preša ispunjava rupice sastoji se od voćnog voska (cea 20 dkg čašica), cea 0,5 del lanenog ulja i 1 paketić DDT praška — daje nam odgovarajuću gustoću mase poput tavotne masti. U rano proljeće i kasnu jesen za hladnijeg vremena mješavina treba biti nešto rjeđa, a ljeti za toplog vremena gušća. Laneno ulje daje masnoću i potrebnu gustoću da bi se preša mogla rabiti, jer je voćni vosak ljepljiv, te se bez primjese masnoće lanenog ulja preša ne bi mogla rabiti. Ukoliko se ne bi mogla nabaviti preša sadržaja 0,366 dm3 za jednodnevnu potrebu i jedno punjenje, tad se masa može lako puniti tokom rada na licu mjesta, a mješavina pripremiti za nekoliko dana i nositi sobom na terenu. Za lakšu upotrebu na terenu trebalo bi na prešu pričvrstiti dvije karike, kroz koje bi se provukao remen za nošenje o ramenu poput puške. Kod upotrebe radnik treba prethodno ulaz u rupicu očistiti od čestica kore i lika, te potom utisnuti ili prisloniti suženi domaći itciicnl ća6opi6l ŠUMARSTVO — Beograd 10/12 — 1963. — Vidaiković ML: Međuvrsno križanje pančićeve omorike sa sitkanskom smrčom. — Davidović B., čeme r ki č M.: Ispitivanje glavnijih fiziäko- mehanickih svojstava bukve Goča, ZeUjtoa i Južnog Kučaja. — Fufcarek P.: Nova hibridna ili prelazna svojstva javora iz Crne Gore. — Radovanić Z.: Kadrovi u šumarstvu BiH sa aspekta ekonomike i proizvodnosti rada. — Stefanović S.: Hidrološki proračun kod mikroakuimulacija — Toši ć M.: O nalazu piramidalnog varijeteta jele u okolini Sjenice. — Pod brežni k F.: Organizacija zaštite proizvoda u preduizeću industrije prerade drvedio preše na rupicu i opetovanim ručnim pritiskom utiskivati mješavinu tako dugo u rupicu dok se mješavina ne pojavi na ulazu rupice, a to je znak, da je cijela rupica ispunjena mješavinom. Kod pokusa rupica dužine do 15 cm bila je potpuno ispunjena mješavinom, što je utvrđeno uzdužnim presjekom kroz rupicu. Mješavina ne smije biti prerijetka, jer će se tad jedan dio iscijediti iz rupice niz deblo, a time otvor neće biti potpuno začepljen. Vosak se odmah nakon kraćeg vremena zgusne, prosuši i zatvori ulaz rupice, te tako sprečava ulaz gljivica, bakterija i insekata. Trebalo bi ispitati kakvo bi djelovanje imalo laneno ulje mješavine na promjenu tona boje drveta nakon izvjesnog vremena, jer će jedan dio ulja absorbirati drvo. Mišljenja smo, da taj utjecaj ne bi bio znatan, ali svakako manje štetan od promjene koje izazivaju razne gljivice, bakterije i insekti na drvu, ako rupice ostaju otvorene. DDT u mješavini preuzima zadaću dezinfektora i onemogućava razvoj i ulaz gljivica u rupice. Primjenom ovog načina zatvaranja rupica ne bi se doduše mogle izbjeći deformacije rasta, koje svako bušenje izaziva, ali će se sigurno i pratično otkloniti širenje zaraza putem gljivičnih micelija, te spriječiti trulenje drveta. Osim toga praktično je i lako izvodivo u granicama ekonomičnosti, jer se začepljivanje rupica obavlja istovremeno, tj. za vrijeme očitavanja izvrtka po voditelju radova radnik figurant nakon očitanog promjera stabla odmah vrši začepljivanje rupica. Ing. Drago Majer ta. — Pečo vi ć M.: Prilog razmatranju introdukcije četinara u bukove prefoorne šuimie. — Plan šumarstva Srbije za 1964. g. i mjere za ´njegovo izvršenje. — Poti ć M.: Rezultati integracije šumarstva i drv. iind. na teritoriji sreza Niš. — Vladisa vljevi ć S.: Mere nege i zaštite šumskih kultura u Francuskoj. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 1/2 — 1964. — Milenković B.: Teškoće se otklanjaju. — Bojadžić N.: Pošuml javan je ogolelih rudničkih zemljišta tzv. jalovina. — Radovanović Z. Rezultati jednog početnog ekseprimenta u đubrenju crnoborove kulture »Buk« kod Zavidovića. — Fabjani ć B.: Prilog |