DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1964 str. 105 <-- 105 --> PDF |
velikom razasutom području u isto ili relativno kratko vrijeme ne može da obavi pojedinac pa je potrebno da na tom poslu bude angažirano više stručnjaka iste specijalnosti. Utjecaj na pr. podzemne vode na rast topola u područjima Kutine, Lipovljana, Vinkovaca, Osijeka, Novog Sada itd., teško će moći obaviti jedan naučni radnik, pa će na tom poslu trebati angažirati više naučnih radnika, koji će onda po jednoj zajedničkoj metodici vršiti ta istraživanja. Biološka istraživanja nekog štetnika u raznim klimatima i područjima teško bi savjesno mogao obaviti pojedinac. Ovdje dakle timski rad dobiva još šire značenje nego u onim područjima gdje se rad više ili manje vrši u laboratoriju odnosno u jednom institutu. Da je pitanje koordinacije naučnog rada jedno od važnih preduslova za uspješan naučni rad, dokazuje i to da je Savezno izvršno vijeće osnovalo Savjet za koordinaciju naučnog rada sa svrhom da se naučni rad odvija planski ali prvenstveno da se taj rad uskladi s obzirom na naše kadrovske i materijalne mogućnosti. U republičkim ustanovama također postoji Savjet za naučni rad. Iako su ti Savjeti pomogli i pomažu usmjeravanju naučnog rada u republikama i cijeloj našoj zemlji, ipak oni zbog nedovoljnih financijskih sredstava nisu mogli obuhvatiti naučni rad u cjelini već su se ograničili na prioritetne naučne zadatke obuhvaćene planom. Činjenica je međutim da se do danas najkvalitetniji naučni kadar nalazi na Univerzitetima odnosno na Fakultetima. Na Fakultetima se odvija naučni rad u 3 pravca: 1. za pedagoške svrhe, 2. za potrebe privrede i 3. prema individualnim sklonostima. No ovu podjelu ne bi trebalo da se shvati strogo, jer se ciljevi isprepliću te se često naučni rad u pedagoške svrhe itekako može aplicirati i koristiti u praksi, a naučni rad za unapređenje privrede gotovo uvijek se koristi i u pedagoške svrhe. Naučni rad prema individualnoj sklonosti može ali ne mora u određenom vremenu direktno da služi pedagoškim i privrednim ciljevima. Ovisi to o izboru sadržaja ovoga rada. Uzmimo za primjer istraživanja koja se vrše na transplantaciji pojedinih organa kod leptira, na proučavanju »acerebralne populacije« i si. kojima nitko ne može poreći naučnu vrijednost ali nema odmah i direktno primjene u praksi. No upravo istraživanja na području atomistike dokazuje kako istraživanja ovakve i slične vrste mogu u datom momentu da koriste na neka praktična ostvarenja. Upravo činjenica da se najbrojniji i najkvalitetniji naučnoistraživački kadar nalazi na fakultetima, da Savjet za koordinaciju naučnih istraživanja vrši tu koordinaciju u jednom ograničenom opsegu, potreba za koordinacijom naučnog rada na istorodnim i sličnim fakultetima postaje očita. Navesti ću samo jedan primjer kojim ću to bolje objasniti. Osnov za svaki uspješni rad u nauci jesu kadrovi. I dok se materijalni uslovi mogu relativno lakše riješiti i znamo kako ih možemo riješiti, stvaranje dobrog naučnog kadra iziskuje ne baš kratko vrijeme. Potrebni su i deseci a i više godina da se formira dobar naučni radnik, specijalista u jednoj disciplini. A bez dobrih specijalista ni timski rad ne može donijeti uspjeh u radu. Nemamo previše kadrova niti na institutima ni na fakultetima da bi se formiranje specijalista moglo prepustiti stihiji. Koordinacija je ovdje više nego neophodna. Nedostatak specijalista teško osjećamo. U entomologiji na pr. imamo malo specijalista, a nikako nemamo specijaliste za Diptera, za Chalcididae, za Homoptera itd. pa smo upućeni na strane specijaliste. Stoga je potrebno da se prema sklonosti naši entomolozi odluče za pojedinu |